Geigerov brojač je znanstveni uređaj koji se koristi za mjerenje ionizirajućeg zračenja, zračenja koje je stvorilo električni nestabilne atome. Zbog izuzetne osjetljivosti Geigerovog brojača, idealan je za mjerenje čak i vrlo niske razine zračenja. Postoji niz namjena za Geigerove brojače i druge detektore zračenja, uključujući fiziku, astronomiju i medicinsku industriju. Posebno dizajnirane verzije također mogu biti ciljane za očitavanje određenih vrsta zračenja.
Početni temelji za Geigerov brojač postavljeni su 1908. godine, kada je njemački fizičar po imenu Hans Geiger razvio ranu verziju uređaja. Godine 1928., uz pomoć Walthera Mullera, Geiger je poboljšao svoj brojač, čineći ga učinkovitijim i osjetljivijim. Drugi znanstvenici su od tada dodali tehnologiju, iako su osnovni principi rada Geigerovog brojača ostali isti.
Jezgra Geigerovog brojača je Geigerova cijev, stakleni cilindar ispunjen plinom poput helija, neona ili argona. Tanka metalna žica prolazi kroz sredinu cijevi, napunjena naponom koji varira, ovisno o primjeni, ali je obično oko 1,000 volti. Kada ionizirane čestice dođu u dodir s plinom u cijevi, sudaraju se s plinom i stvaraju elektron. Elektron se vuče prema nabijenoj žici u sredini cijevi, sudara se s više atoma i usput ih ionizira te stvara naboj na žici. Taj se naboj može prevesti u mjeru koliko je zračenja aktivno u tom području.
Klasični zvukovi kliktanja povezani s Geigerovim brojačem jedan su od načina za označavanje aktivnog zračenja. Svaki klik označava poseban električni naboj uzrokovan zračenjem. Većina Geigerovih brojača također koristi brojčanik da pokaže koliko je zračenja prisutno. Geigerov brojač je vrlo osjetljiv jer plin brzo gubi naboj nakon svakog sudara, omogućujući znanstveniku da dobije precizno mjerenje koliko je zračenja aktivno u području koje pokriva Geigerov brojač.
Iako mnogi ljudi povezuju Geigerov brojač s nuklearnom fizikom i vojskom, postoji niz drugih korisnih aplikacija za uređaj. Astronomi koriste Geigerove brojače za mjerenje kozmičkih zraka niske razine koje mogu pružiti uvid u stvaranje svemira, na primjer, a geolozi lociraju radioaktivne minerale uz pomoć Geigerovih brojača. Također su vrlo korisni u nuklearnoj medicini, za praćenje radioaktivnih tragova i prepoznavanje malignih bolesti.