Genetika je proučavanje biološkog nasljeđa. Genetičari ispituju široku paletu nasljednih osobina, od sposobnosti rađanja velikog broja plodova na drveću, do boje očiju kod sisavaca. Ova disciplina je glavni kamen temeljac šireg područja biologije. Ljudi koji ga proučavaju čine to u najrazličitijim situacijama, od istraživačkih laboratorija do farmaceutskih tvrtki, a dosljedno se stvaraju nova otkrića.
Ljudi su na određenoj razini razumjeli genetiku tisućama godina. Već duže vrijeme oplemenjuju usjeve i životinje, odabiru poželjne osobine i pokušavaju ih razmnožavati. Slučajna promatranja također su bila važan dio ljudskog života tisućama godina, a ljudi su primijetili da članovi određenih obitelji obično imaju osebujne anatomske značajke. Habsburgovci iz Austrije, na primjer, poznati su po svojim prognatskim čeljustima.
U 1800-ima, redovnik po imenu Gregor Mendel počeo je provoditi kontrolirane eksperimente s graškom koji su bili osmišljeni da razotkriju misterije nasljeđivanja gena. Često se smatra ocem moderne genetike, jer iako nije bio u stanju identificirati pojedinačne gene, pokazao je da kombinacija dominantnih i recesivnih osobina određuje fizički izgled organizma. Pedesetih godina prošlog stoljeća istraživanje je konačno otkrilo da DNK u kromosomima nosi genetski kod organizma domaćina.
Uz potvrdu da DNK krije tajnu nasljeđivanja, ljudi su također počeli crtati genetski kod, pronalazeći specifična mjesta na kromosomima gdje su se pojavili određeni geni. Usput su naučili mnogo o DNK i nasljeđivanju, a DNK kod se neprestano proučava kako bi se identificirali novi geni. Razumijevanje ovog kodiranja omogućilo je istraživačima da njime manipuliraju, uklanjajući ili mijenjajući odjeljke kako bi stvorili određeni željeni ishod, kao što je usjev koji je otporan na štetočine. Poznavanje ljudskog genetskog koda također je dovelo do genske terapije, u kojoj se specifični problemi rješavaju ili sprječavaju manipulacijom kodom pojedinca.
Proučavanje ovog područja ne objašnjava samo manifestaciju fizičkih osobina poput boje kose. Genetika se također koristi za istraživanje nasljednih bolesti i za utvrđivanje jesu li ljudi podložniji određenim bolestima zbog svojih gena. Disciplina također uključuje što se događa kada stvari krenu po zlu, kao u slučaju organizma koji nasljeđuje dodatni kromosom. Neki ljudi također su teoretizirali da geni mogu igrati ulogu u ponašanju, a neki ljudi su predisponirani na depresiju, ovisnost i druge probleme u ponašanju.