Što je genetska raznolikost?

Genetska raznolikost je varijacija nasljednih karakteristika prisutnih u populaciji iste vrste. Ima važnu ulogu u evoluciji dopuštajući vrsti da se prilagodi novom okolišu i bori se protiv parazita. Primjenjivo je na udomaćene vrste, koje obično imaju nisku razinu raznolikosti. Proučavanje genetske raznolikosti kod ljudi može pomoći istraživačima u stvaranju teorija o ljudskom podrijetlu.

Živa bića sadrže u svojim stanicama osnovne upute, ili nacrte, za vlastiti razvoj. Mnoge od ovih uputa, koje se nazivaju geni, rezultiraju fizičkim karakteristikama koje utječu na način na koji organizmi komuniciraju sa svojim okolišem. Varijacije u takvim karakteristikama unutar iste vrste dovode do genetske raznolikosti. Da bi se vrsta prilagodila ekosustavu koji se stalno mijenja, mora biti prisutna značajna razina varijacija. One jedinke koje posjeduju povoljne karakteristike nastavit će se razmnožavati, dok one koje nemaju tendenciju prenijeti svoje karakteristike na mnogo potomaka.

Udomaćene vrste često imaju nisku razinu genetske raznolikosti. To je uzrokovano umjetnom selekcijom ili preferencijalnim uzgojem usjeva i životinja za osobine koje ljudi smatraju poželjnijim. Iako to može imati pozitivne kratkoročne rezultate, kao što je bogatija žetva, niska raznolikost među udomaćenim vrstama predstavlja rizik. Novorazvijeni lanac virusa ili bakterija može vrlo brzo napasti populaciju gotovo identičnih organizama. U ovom scenariju gubi se zaštita koju raznolikost općenito nudi u divljim populacijama.

Irska glad od krumpira između 1845. i 1852. uzrokovana je parazitom koji je napao veliku populaciju gotovo identičnih krumpira. Parazit je bila vodena plijesan po imenu Phytophthora infestans. Ova je glad uzrokovala da se stanovništvo Irske, koje je uvelike ovisilo o krumpiru za hranu, smanjilo za 20 do 25 posto.

Ljudska genetska raznolikost obično varira ovisno o geografskom položaju populacije. To je navelo biologe i antropologe da proučavaju te razine raznolikosti u potrazi za razumijevanjem ljudskog podrijetla. Utvrđeno je, na primjer, da su razine genetske raznolikosti u Africi veće nego u mnogim dijelovima svijeta. Istraživači su razvili modele ljudskog podrijetla na temelju ovih dokaza. Nedavni model izvan Afrike, koji sugerira da moderni ljudi imaju zajedničko porijeklo iz Afrike, jedan je od takvih primjera.

Bioraznolikost se odnosi na razinu varijacije svih živih bića unutar ekosustava. Važnost biološke raznolikosti za ekosustav analogna je važnosti genetske raznolikosti za populaciju. Oba oblika raznolikosti doprinose zdravlju i robusnosti većeg sustava. Kada te razine raznolikosti padnu, oba su sustava manje sposobna prilagoditi se promjenjivom okruženju.