Što je genetska zabluda?

Genetska zabluda je vrsta logičke zablude u kojoj se podrijetlo ili izvor određenog argumenta ili tvrdnje koristi za potporu ili diskreditaciju argumenta. Ova vrsta zablude obično je počinjena kada netko koristi izvor argumenta ili izjave kao način da diskreditira ili podrži ideju bez daljnjih dokaza ili svrhe. Iako izvor izjave ili argumenta zasigurno može utjecati na relevantnost ili pouzdanost zahtjeva, on obično ne bi trebao biti jedini razlog za odbacivanje ili prihvaćanje. Genetska zabluda često je počinjena tijekom pozivanja autoritetu, u kojem netko pokušava potkrijepiti argument tako što umjesto toga izgrađuje začetnika argumenta.

U suštini zabluda irelevantnosti, genetska zabluda može biti počinjena na više različitih načina, bilo da bi se podržala ili diskreditirala izjava ili argument. Ovu vrstu zablude često čine djeca koja koriste argument “Moji roditelji su mi rekli…” da potkrijepe svaku svoju tvrdnju. U ovoj vrsti argumenata, dijete koje raspravlja o toj točki vjeruje u bilo što njegovi ili njezini roditelji kažu, što je dovoljan dokaz za dijete. Međutim, za nekoga tko čuje argument, to možda neće biti dovoljno i vjerojatno je učinjena genetska zabluda.

Za svakoga tko pokušava analizirati logiku argumenta važno je zapamtiti da podrijetlo ili izvor tvrdnje može biti relevantan. Netko tko gleda američko pravno mišljenje koje je donio sudac Vrhovnog suda trebao bi biti svjestan važnosti osobe koja daje to mišljenje. U ovoj situaciji, međutim, netko može lako napraviti genetsku zabludu jednostavno tvrdeći da je mišljenje valjano zbog svog izvora. Čak i kada je izvor argumenta ili tvrdnje važan, treba koristiti druge informacije da potkrijepe argument i izbjegnu genetsku zabludu s obje strane problema.

Apel na autoritet često također koristi genetsku zabludu, pa izbjegavanje jedne pogreške može pomoći spriječiti drugu. Kada se netko poziva autoritetu, on ili ona podržava osobu koja je podnijela zahtjev, a ne samu tvrdnju. Ova vrsta argumenata ili žalbe je, međutim, manjkava, budući da svatko može lagati ili biti činjenično netočan, bez obzira na iskustvo ili obrazovanje. Daljnji dokazi trebali bi se koristiti za jačanje svakog argumenta izvan jednostavnog pozivanja na autoritet, koji onda može pomoći nekome da izbjegne genetsku zabludu i izgradi jači argument.