Genije je netko tko je i izvanredno inteligentan i iznimno kreativan. Mnogi ljudi su pametni, pa čak i inteligentni, ali nisu baš genijalci jer im nedostaju potrebne kreativne sposobnosti. Drugi ljudi su u određenoj mjeri kreativni, ali nemaju intelektualnu sposobnost iskoristiti svoju kreativnost. Neki poznati primjeri uključuju Mozarta, Isaaca Newtona i Alberta Einsteina, koji se često koristi kao klasična ilustracija za ovaj pojam.
Točnu definiciju ove riječi zapravo je prilično teško odrediti, jer ne postoje jasne, subjektivne mjere kojima se može klasificirati tko je genij, a tko nije. Općenito, pretpostavlja se da netko ima jedinstven i nov način pristupa situacijama i svijetu, preuređivanja ideja i potencijalnog stvaranja nečega tako monumentalnog da mijenja način razmišljanja drugih ljudi. Einstein je, na primjer, smislio matematičku formulu koja je promijenila lice fizike.
Neki ljudi mjere genijalnost na temelju nečijeg kvocijenta inteligencije (IQ). Ovo mjerenje je, međutim, daleko od idealnog; mnogi ljudi misle da su IQ testovi ograničeni, a pravi test genija je ono što on ili ona proizvodi u životu. Ove osobe su također često talentirane u više polja, u tom slučaju bi se također mogle smatrati polimatima. Leonardo da Vinci, na primjer, bio je polimatičar, vješt u umjetnosti i znanosti. Einstein se, s druge strane, usredotočio posebno na fiziku.
Neki ljudi smatraju da su genije osakaćeni vlastitom inteligencijom. Istina je da su neki povijesno imali poteškoća s društvenim interakcijama, a neki od njih imaju zanimljive osobine. Međutim, biti genij ne znači da netko ne može funkcionirati u svijetu, a mnogi od tih ljudi savršeno su sposobni nositi se s događajima iz dana u životu, često s velikim uspjehom. Budući da mnogi razmišljaju na vrlo različite načine, ponekad može biti izazov pratiti razgovor s takvom osobom.
Zašto jedna osoba postaje genij, a netko drugi ostaje relativno običan, misterij je. Čini se da postoje jasne genetske veze, iako je okoliš također važan čimbenik. Znanstvene studije o mozgu također su sugerirale da takvi ljudi mogu imati malo drugačiji mozak. Nevjerojatno nadareni pojedinci mogu biti talentirani jer su njihovi umovi zapravo drugačije povezani, olakšavajući komunikaciju između normalno izoliranih područja mozga ili mijenjajući način na koji se informacije obrađuju. Činjenica da su mnogi od tih ljudi čuda od djece podržava ovo uvjerenje, jer sugerira da se temelji za genijalnost postavlja rano.