Genom je definiran kao sva deoksiribonukleinska kiselina (DNK) koja se nalazi unutar stanice. To uključuje DNK u mitohondrijima i kromosome unutar jezgre stanice. DNK prenosi upute za izgradnju i održavanje stanica koje čine svaku osobu. Kompletan skup uputa naziva se genom.
Mnogi se ljudi pitaju o svrsi genoma. Sadrži 46 snopova DNK zvanih kromosomi – 23 od majke i 23 od oca osobe. Kromosomi daju upute koje omogućuju razvoj jedne stanice od embrija do odrasle osobe s više od 100 trilijuna stanica. DNK također daje upute stanicama kako reagirati na različite podražaje tijekom cijelog života osobe, kao što je kako odgovoriti na klice, onečišćujuće tvari i hranu. DNK tvori upletenu dvostruku spiralu koja se sastoji od oko 3 milijarde parova nukleotida – adenozina, citozina, timina i guanina.
Četiri nukleotida koja tvore DNK čine genom svake osobe jedinstvenim. Osim toga, način na koji su nukleotidi nanizani zajedno stvara specifične gene i govori stanici kako napraviti određene proteine. Za izgradnju čovjeka potrebne su tisuće i tisuće proteina, a svaki genom sadrži približno 20,500 XNUMX gena.
Projekt Ljudski genom bio je međunarodni istraživački projekt. Cilj je bio sekvencirati i mapirati sve gene u ljudskom tijelu. Dovršen je 2003. godine i dao je istraživačima priliku da pogledaju kompletnu kartu za ono što je potrebno za izgradnju ljudskog bića, s genetskog stajališta. Postoji nekoliko malih praznina; međutim, sve dok istraživači ne izmisle novije tehnologije, te će praznine ostati prazne.
Novi istraživački projekti se stalno rade na genomu. Znanstvenici su sada uzbuđeni zbog komparativne genomike. Komparativna genomika uspoređivala je sekvence genoma nekoliko različitih organizama, kao što su ljudi, miševi, kvasac i majmuni. Uspoređujući ljudski genom s genomima drugih vrsta, istraživači otkrivaju i razlike i sličnosti. Cilj je pomoći istraživačima da saznaju više o tome kako ljudski geni rade i na taj način se bore protiv ljudskih bolesti.
Kao i kod mnogih znanstveno-istraživačkih projekata, proučavanje genoma može izazvati neka moralna pitanja. Kako istraživači uče više o evoluciji iz proučavanja čovjeka, ona može utjecati na poglede na spol i rasu. To također može dati nove čimbenike koje treba razmotriti u vezi s identitetom i što znači biti čovjek te pokrenuti društvena, moralna, psihološka i etička pitanja za sadašnje i buduće generacije.