Geografija je iznimno široka disciplina koja nastoji preslikati i opisati fizičke značajke Zemlje, poput planina, i njezina ljudska obilježja, kao što su granice zemalja ili distribucije religija. Riječ, koju je prvi upotrijebio Eratosten (276. – 194. pr. Kr.), doslovno znači “pisati o Zemlji”. Ponekad se naziva “mostom između fizičke i humane znanosti”, ali je podijeljen u dvije grane koje se usredotočuju na svaku zasebno: ljudsku i fizičku.
Ova se disciplina može podijeliti na desetak podkategorija po glavnoj grani. U fizičkoj geografiji, potkategorije uključuju biogeografiju, klimatologiju, paleoklimatologiju, obalno područje, okoliš, geodeziju (geo-mjerenja), geomorfologiju, hidrografiju, glaciologiju, ekologiju krajolika, oceanografiju, pedologiju (proučavanje tla), paleogeografiju i kvartarnu znanost (studija od posljednjih 2.6 milijuna godina). U ljudskoj geografiji, potkategorije uključuju razvoj, kulturnu, ekonomsku, zdravstvenu, povijesnu, populacijsku, političku, religijsku, društvenu, prometnu, turističku i urbanu geografiju.
Geografija se prakticira barem od klasične antike, oko 600. pr. Anaksimandar iz Mileta prvi je pravi geograf, prema nešto kasnijim grčkim izvorima. U antičko doba Zapad je priznavao samo Europu, Bliski istok i sjevernu Afriku. Druge globalne civilizacije, poput Inka, drevne Kine i drevne Indije, bile su na sličan način izolirane, znajući malo o svijetu izvan neposrednog područja. Tijekom kasnog 13. stoljeća, poznati istraživač Marko Polo putovao je iz Europe u Kinu, čineći Europljane svjesnijim dalekog istoka i kulturno povezujući dva udaljena mjesta. Moderna geografija doista je započela tijekom doba istraživanja, počevši od 15. stoljeća, kada su Amerike dodane na karte i mnogi ljudi diljem svijeta postali su svjesni pet kontinenata. Australija je otkrivena tek u 17. stoljeću, a Antarktik tek 1820. godine.
Danas je moderna geografija napredna disciplina. Zahvaljujući satelitskim snimkama, Zemlja je mapirana u razlučivosti boljoj od približno 10 m, a smatra se da vojni sateliti imaju razlučivost od 10 cm. Točne nadmorske visine većine velikih planina poznate su s točnošću od nekoliko metara. Softverski programi kao što je Google Maps čine precizne geografske podatke dostupnim svima koji imaju internetsku vezu.