Glazbena psihologija se smatra i granom muzikologije i oblikom komplementarnih studija psihologije. Ispituje učinak glazbe na ljude, kako na individualnoj tako i na društvenoj razini. Sada formalno studirana na nekoliko sveučilišta, glazbena psihologija postala je fascinantna grana znanosti, još uvijek relativno nova u svom testiranju i utjecaju.
Vjerojatno bez iznimke, ljudska kultura uključuje glazbu. Bilo kroz pjevanje, udaraljke, vokal ili stvorene instrumente, glazba je jedna od rijetkih gotovo univerzalnih konstanti društva. U većini industrijaliziranih zemalja glazba je svakodnevno iskustvo: u komercijalnim džinglovima ili u dizalima, svirajući na radijima i iPodima, civilizacija je gotovo u potpunosti okružena glazbom. Jasno je da je na kulturnoj razini glazba ljudima važna. Studij glazbene psihologije pokušava utvrditi kakve mentalne i fizičke učinke glazba ima na čovjeka te mogu li se određena psihološka stanja izmijeniti ili stvoriti primjenom nekih oblika glazbe.
Glazbena psihologija je široko polje koje kombinira elemente tradicionalne glazbene znanosti sa studijima primijenjene psihologije, kulturnom antropologijom i proučavanjem spoznaje, među ostalim disciplinama. Neka od područja koja se trenutno proučavaju uključuju učinke glazbenih rituala kao što su koncerti, psihološki razlozi za glazbene sklonosti i proučavanje glazbene izvedbe. Svako od ovih područja može istraživačima reći nešto o učincima glazbe na ljude i dati naznake o važnosti glazbe za mozak.
Neki ljudi aktivno koriste glazbu za njezine stimulativne ili opuštajuće učinke. Vozačima koji pate od tjeskobe ponekad se savjetuje da u svojim vozilima drže tihu glazbu kako bi zadržali smirenost. Sportski događaji često koriste određene pjesme kao sredstvo za uzbuđivanje publike i stvaranje atmosfere iščekivanja. Glazbena psihologija pokušava razumjeti zašto određene vrste glazbe stvaraju ove efekte i kako se mogu iskoristiti da izazovu specifične reakcije pojedinaca.
Nekoliko istaknutih sveučilišta sada nudi specijalizaciju u području glazbene psihologije. Sveučilište Ohio State u Sjedinjenim Državama i Kraljevski glazbeni koledž u Londonu, Engleska, pioniri su u području obrazovanja glazbene psihologije. Štoviše, ugledna društva koja zapošljavaju i muzikologe i psihologe nastala su diljem svijeta, proučavajući učinke regionalne glazbe na lokalne kulture.
Iako je riječ o relativno novom području, glazbena psihologija proučava jednu od najstarijih poznatih kulturnih praksi. Ideja da ljudski mozak posebno reagira na tonalitet, ritmičke obrasce i naučene glazbene prakse fascinantan je koncept vrijedan znanstvenog istraživanja. Koristeći modernu tehnologiju mapiranja mozga i sofisticirane istraživačke tehnike, možda je moguće identificirati i kontrolirati učinke glazbe na mozak, što dovodi do mogućih prednosti za one s mentalnim, pa čak i nekim fizičkim problemima. Samo će vrijeme pokazati koliko će istraživanje postati vrijedno, ali izgleda da će zadobiti zanimanje i pristaše jer postaje istaknutije područje proučavanja.