Multiformni glioblastom je vrsta malignog tumora mozga koji nastaje i brzo se širi. Osoba može oboljeti od tumora na mozgu u bilo kojoj dobi, iako ova specifična vrsta najčešće pogađa osobe starije od 50 godina. Glioblastomi obično uzrokuju niz simptoma, od kroničnih glavobolja do smanjenog kognitivnog funkcioniranja, i u konačnici su smrtonosni u većini slučajeva. Kada se otkrije tumor, liječnici obično pokušavaju kombinirati operaciju, kemoterapiju i zračenje kako bi ublažili simptome i usporili napredovanje raka.
Liječnici općenito nisu sigurni što pokreće razvoj glioblastoma, ali istraživanja sugeriraju da genetika može igrati značajnu ulogu. Mnogi pacijenti s dijagnozom tumora mozga imaju obiteljsku povijest raka i drugih kognitivnih problema. Neki stručnjaci vjeruju da određeni čimbenici okoliša, uključujući korištenje mobitela i izloženost otrovnim kemikalijama, također mogu dovesti do tumora, ali nema dovoljno pouzdanih znanstvenih istraživanja koja bi potvrdila hipotezu.
Multiformni glioblastom obično nastaje kao mala prekancerozna lezija unutar temporalnog, frontalnog ili parijetalnog režnja mozga. Lezije imaju tendenciju da postanu maligne i počnu se brzo širiti, a tumor se može u potpunosti formirati za manje od godinu dana. Agresivni rak može migrirati u druge režnjeve mozga i, ako se ne liječi, zahvatiti moždano deblo i druge dijelove tijela.
U svojim ranijim fazama, multiformni glioblastom možda neće uzrokovati nikakve uočljive simptome. Kako tumor raste, osoba može osjetiti glavobolju, mučninu, slabost i povraćanje. Tumor u kasnoj fazi obično uzrokuje poteškoće s koncentracijom, promjene raspoloženja i ponašanja te eventualni gubitak osjeta. Neki ljudi imaju napadaje ili moždani udar kao rezultat tumora koji ometaju električne putove u mozgu. Vrlo je važno sve moguće simptome multiformnog glioblastoma odmah prijaviti liječniku kako bi se osigurala točna dijagnoza i brzo liječenje.
Specijalist može provjeriti ima li znakova multiformnog glioblastoma uzimanjem kompjuterizirane tomografije (CT) i magnetske rezonancije (MRI) mozga. Ako rezultati CT i MRI ukazuju na abnormalnosti, kirurg će uzeti biopsiju tkiva iz sumnjivog tumora za laboratorijsku analizu. Laboratorijski testovi se koriste za potvrđivanje vrste tumora koji pacijent ima, njegovog stadija i vjerojatnosti da će se proširiti na druge dijelove mozga.
Nakon postavljanja dijagnoze, liječnici mogu razmotriti mogućnosti liječenja. Kirurgija je preferirani tretman za male tumore u ranoj fazi u nastojanju da se u potpunosti ukloni kancerogeno tkivo iz mozga. Međutim, većina tumora nije otkrivena dovoljno rano da bi operacija bila učinkovita sama po sebi. U većini slučajeva, kemoterapija i terapija zračenjem se primjenjuju za uklanjanje kancerogenih stanica koje ostaju nakon kirurških zahvata. Budući da su glioblastomi agresivni i postojani, često je nemoguće potpuno iskorijeniti rak.