Globalna igra je situacija u kojoj operativci rade u velikim razmjerima i donose odluke koje utječu jedni na druge, a da prethodno ne znaju pune učinke tih radnji. Globalna igra je podskup teorije igara i stoga uglavnom postoji kao statistički modeli, društvene tendencije i prediktivni algoritmi. Općenito, globalna teorija igara koristi se za predviđanje ekonomskih kriza, kao što su bankovni napadi ili mjehurići. Uz prediktivne modele, ove teorije sadrže metode za dovođenje navedenih situacija u stanje razumne stabilnosti.
Teorija igara je vrlo napredna metoda stvaranja statističkih modela. U tim se igrama prikazuje situacija u kojoj radnje jednog igrača utječu na uspjeh ili neuspjeh jednog ili više drugih igrača. Radnje i njihove posljedice su statistički zacrtane tako da se puni učinak jedne radnje može pratiti preko drugih ljudi do njenog završetka. Korištenje ovih modela omogućuje istraživačima da pronađu stvarnu cijenu radnji, čak i onih koje se čine bezazlenim, u velikom sustavu.
Iako postoji ogroman broj vrsta igara, većina je definirana količinom znanja koje posjeduju različiti sudionici. Globalna igra je nepotpuni format znanja. U ovom slučaju, informacije koje su poznati različitim sudionicima ne odnose se na druge igrače. Sudionik može znati sve posljedice svojih postupaka, ali ne poznaje posljedice drugih igrača. Zapravo, možda nije svjestan izbora drugih igrača ili čak njihovog postojanja.
Korištenje globalne teorije igara uglavnom je ograničeno na financijske krize. Modeli napravljeni ovim eksperimentima mogu predvidjeti vjerojatnost da će tvrtka, industrija ili čak zemlja imati nagli pad proizvodnje ili financijski krah. Koristeći ove modele, investitori mogu pomoći u sprječavanju ili kapitaliziranju nestabilnosti prije nego što se dogode. To će zaštititi ulaganja ili omogućiti manipulatorima da unovče smetnje.
Uobičajeni primjer globalne teorije igara je u predviđanju trčanja banaka. Trčanje banke je kada se grupa ljudi boji sposobnosti banke da vrati položeni novac. Kada se ti ljudi pokušaju povući iz banke, to stvara strah među ostalim članovima i oni počinju podizati svoj novac. Ova panika se širi sve dok se banka ne sruši pod teretom isplata. Važno je napomenuti da banka možda nije prije bila u problemima – paničarski su postupci izazvali pad.