Globalno građanstvo je ideja ili koncept koji smatra da je svaka osoba, osim što je građanin određene države ili nacije, i član međunarodne zajednice svih ljudi. Ideja globalnog građanstva je sporna i ima pristaše i kritičare. Oni koji su za to tvrde da je svaka osoba građanin svijeta i da ima više zajedničkog s drugima zbog zajedničke ljudskosti, a ne nacionalnosti. Kritičari tvrde da je koncept preširok da bi imao određeno značenje i da između ostalog ne može uključivati suprotstavljene interese.
Zagovornici globalne odgovornosti i građanstva kažu da ta ideja promiče zajedničke ciljeve izvan političkih granica. Ljudi koji podržavaju ovu ideju također je vide kao način pružanja olakšanja i pomoći onima u zemljama u razvoju ili mjestima koja imaju poteškoća iz bilo kojeg broja razloga. To može uključivati sukobe, bolesti i prirodne katastrofe. Pristaše to mogu vidjeti i kao način promicanja korporativnog globalnog građanstva, ideje da korporacije imaju odgovornost prema lokalnim i globalnim zajednicama.
Jedna od glavnih kritika globalnog građanstva je da koncept nije od pomoći kada se ljudi s različitim interesima susreću izravno. Kritičari također tvrde da bi, u nekim slučajevima, globalno građanstvo moglo značiti nametanje vlastitih vrijednosti ljudima koji ih ne dijele. Oni koji sumnjaju u tu ideju mogu također reći da će interesi moćnih pojedinaca i zemalja vjerojatnije dobiti pozornost nego interesi manje moćnih.
U 20. stoljeću globalno se građanstvo smatralo načinom za smanjenje razlika u kvaliteti života među zemljama, smanjenje siromaštva i zaštitu okoliša. Također se smatralo uzrokom koji bi mogao riješiti svjetske probleme kao što su glad, pothranjenost i čista voda. Počevši od 1970-ih, ova briga za globalnu odgovornost bila je važna u razvoju programa pomoći i promicanju boljih gospodarskih partnerstava. Zaštita okoliša i prirodnih resursa također je postala dio ovog koncepta građanstva. Globalizacija koja je u tijeku pokrenula je ova i mnoga druga pitanja u vezi sa svjetskim građanstvom.
Ideja globalnog građanstva značila je razne stvari u različito vrijeme. Nakon Prvog svjetskog rata, neki su ideju o globalnom građaninu vidjeli kao način za smanjenje međunarodnih sukoba. Nakon Drugog svjetskog rata nastaju Ujedinjeni narodi (UN). Neki ljudi su također vidjeli ideju globalnog građanstva kao put do svjetske vlade. No, umjesto da bude svjetska vlada, UN je pomogao u pregovorima o nesuglasicama između zemalja.