Glosofaringealni živac naziva se i deveti kranijalni živac. Kranijalni živci su vitalni živci koji proizlaze iz mozga koji pomažu mozgu kontrolirati mišiće, obrađivati pet osjetila i kontrolirati žlijezde u tijelu. Kao što mu ime implicira, glosofaringealni živac potječe iz mozga blizu baze lubanje, izlazi iz lubanje kroz veliku rupu zvanu jugularni foramen i završava u stražnjem dijelu usta i grla. Glosofaringealni živac omogućuje percepciju okusa na krajnjem stražnjem dijelu jezika, pruža osjećaj boli i dodira iz grla i jezika te vrši kontrolu nad mišićima koji se koriste tijekom gutanja.
Teško je procijeniti samo glosofaringealni živac, ali liječnici obično ispituju refleks usta i okus na stražnjem dijelu jezika kako bi odredili glosofaringealnu funkciju. Izolirane lezije devetog živca iznimno su rijetke. Tumori na spoju malog mozga i mosta u moždanom deblu mogu oštetiti osmi živac, koji posreduje u ravnoteži i sluhu, kao i deveti živac. Mase u blizini jugularnog foramena mogu komprimirati deveti, deseti i jedanaesti živac. Difterija može uzrokovati paralizu devetog živca. Napadi nesvijesti povezani s gutanjem, zvani sinkopa gutanja, rijetke su komplikacije lezija devetog i desetog živca.
Abnormalnosti glosofaringealnog živca uzrokuju poteškoće pri gutanju. Oboljeli će pacijenti primijetiti oštećenje okusa stražnje trećine jezika i nepca. Može biti smanjen osjet dodira ili bol u stražnjem dijelu jezika, nepca i grla. Refleks gag u tim slučajevima je odsutan. Disfunkcija parotidne žlijezde dovodi do smanjene proizvodnje sline i suhih usta.
S napadima koji traju od nekoliko sekundi do minuta, glosofaringealna neuralgija je stanje u kojem se ponavljajući napadi nesnosne boli javljaju u uhu, grlu, krajnicima i jeziku. Uzrok neuralgije je iritacija glosofaringealnog živca zbog pritiska obližnjih krvnih žila, tumora, izraslina ili infekcija u bazi lubanje, ustima ili grlu. Aktivnosti koje izazivaju napade boli uključuju gutanje, govor, smijeh, kašljanje ili žvakanje. Usporeni otkucaji srca i nesvjestica su se javili s teškim bolnim epizodama. Kada kirurško liječenje nije očito, lijekovi protiv napadaja, kao što su gabapentin, fenitoin i karbamazepin, te neki antidepresivi, poput amitriptilina, učinkoviti su u upravljanju simptomima.
Kod neurokirurških operacija u blizini baze lubanje postoji opasnost od ozljeda kranijalnih živaca, uključujući i glosofaringealni živac, što se može izbjeći praćenjem tijekom slučaja. Električna stimulacija živčanih stabala i elektromiografska snimanja olakšavaju identifikaciju kranijalnih živaca prije početka operacije. Ove tehnike također prate kranijalne živce tijekom kirurškog uklanjanja tumora koji se nalaze na bazi lubanje. Kako uklanjanje tumora napreduje, kirurg može osigurati da se kirurška trauma živca ne dogodi promatrajući promjene u pogledu veličine, oblika i konture odgovora.