Građanski rat je rat koji se vodi unutar nacije između različitih frakcija, vjerskih skupina ili sila. Upravo ono što rat čini “građanskim” može biti teško odrediti; jedna zajednička definicija uključuje nekoliko kriterija, uključujući kada su obje strane u sporu stekle kontrolu nad teritorijom, stvorile vlastite vlade – koliko god bile marginalne – i imaju neku vrstu organizirane vojske koja izvodi redovite operacije. Osim toga, većina ljudi sukob smatra građanskim ratom samo kada druge nacije priznaju zahtjeve jedne ili više strana u sukobu. Manji ili manje rasprostranjeni sukobi mogu biti poznati kao pobune ili pobune, iako zasigurno imaju potencijal da prerastu u rat.
Mnogi Amerikanci pomisle na Američki građanski rat kada čuju taj izraz, ali zapravo su građanski ratovi stoljećima obilježili ljudska društva. Ti ratovi među sunarodnjacima mogu biti posebno destruktivni, jer potkopavaju infrastrukturu i povjerenje jedne zemlje. U nekim slučajevima, takav bi rat mogao obnoviti ravnotežu snaga u zemlji, dok bi u drugim slučajevima mogao rezultirati represivnijom vladom, ovisno o tome tko u konačnici pobijedi u sukobu.
Neki ljudi vole razlikovati ovu vrstu sukoba od revolucije ili pobune, tvrdeći da građanski rat uključuje različite moći ili frakcije. To je u suprotnosti s pobunom, kada se obični građani pojedinačno počnu udruživati kako bi se suprotstavili vladi, obično zato što je smatraju nepravednom. Pobuna velikih razmjera može se pretvoriti u revoluciju, s nasilnim rušenjem vladajuće vlade u interesu naroda. U nekim slučajevima, posljedice revolucije pretvaraju se u građanski rat, jer su se među pobunjenicima mogle pojaviti različite frakcije koje se bore za vlast.
Postoji širok raspon razloga zbog kojih rat unutar zemlje može započeti, u rasponu od vjerskih uvjerenja do sukoba oko raspoloživih resursa. Građanski ratovi mogu biti brzi i iznimno učinkoviti, poput državnih udara, ili se mogu protezati desetljećima, često koštajući tisuće života i potpuno poremećujući društvo. U tom slučaju, vanjske vlade mogu uskočiti u stabilizaciju regije, bilo zato što su zabrinute zbog događaja u zemlji ili se bave priljevom izbjeglica iz borbi.
Mnoge nacije diljem svijeta borile su se s građanskim ratovima, od Azije do Latinske Amerike. U dijelovima Afrike ti su sukobi postali endemski nakon sloma kolonijalizma, a neki traju i danas. Nažalost, u nekim slučajevima genocid je pratio građanski rat, kao što je bio slučaj u Ruandi, a mnogi ratovi također odnose veliki broj neuključenih civila.