Izraz “siva žljeb” koristi se za opisivanje teorijskog događaja u kojem bi nanotehnologija podivljala, gutajući prirodni okoliš i prekrivajući Zemlju beživotnom sivom smjesom. Koncept je prvi put predstavljen u knjizi The Engines of Creation iz 1980-ih, a željno su ga prihvatili mnogi stvaratelji znanstvene fantastike. Stvarna vjerojatnost da će se takav događaj dogoditi u stvarnom svijetu iznimno je mala, a mnogi ljudi, uključujući začetnika teorije o sivom gnječu, zapravo su potpuno razotkrili tu mogućnost.
Ideja iza sive gnječe je da bi samosastavljajuće nanočestice teoretski mogle početi premašivati svrhu za koju su dizajnirane, konstruirajući široku paletu stvari iz prirodnog okruženja oko sebe. Ti bi replikatori na kraju počeli razgrađivati okoliš dok su tražili građevinski materijal, a ako bi se mogli kretati, mogli bi polako pojesti okoliš, šireći se sve brže kako su gradili više od sebe. Prema teoriji, nastale kreacije ne moraju nužno biti funkcionalne, ali bi učinkovito uništile okoliš i mogle bi se potencijalno proširiti u svemir.
Zapravo, takve montažne i replikatorske čestice nisu nužno potrebne za nanotehnologiju, a tehnologija se može vrlo precizno dizajnirati da spriječi upravo takav scenarij. Povećana svijest i zabrinutost o prirodnom okolišu naveli su mnoge vodeće istraživače na tom području da dizajniraju sefove koji su dizajnirani da spriječe scenarij sivog gnječenja. Istraživači su istaknuli da nanotehnologija koja je sposobna stvoriti takav scenarij još nije ni izumljena, a možda i nikada neće biti izmišljena.
Iako je malo vjerojatno da će se siva gnjecavica dogoditi, izražena je opravdana zabrinutost zbog raširene uporabe nanotehnologije. Istraživači su pokazali da se čini da neke nanočestice imaju štetnu reakciju na prirodni okoliš. Ribe, na primjer, mogu razviti probleme kao odgovor na čestice koje se koriste u kozmetici koje završe u vodoopskrbi. Ovo istraživanje sugerira da nanotehnologiju treba pažljivo testirati u kontroliranim okruženjima prije nego što bude puštena u promet.
Unatoč raskrinkavanju, u medijima se s vremena na vrijeme pojavljuju članci o teoriji sive gnječe, izazivajući novi krug panike oko nanotehnologije i njezinih mogućih posljedica. Kreatori znanstvene fantastike također uživaju u igri s konceptom, istražujući ideju sićušnih robota koji bi mogli potpuno slučajno uništiti svijet kao rezultat stalne ljudske potrage za tehnološkim napretkom.