Što je hemidijafragmatska paraliza?

Dijafragma je mišićna ploča u obliku kupole, neophodna za normalno disanje, koja se nalazi ispod pluća i drži trbuh odvojen od prsa. Kod hemidijafragmalne paralize jedna strana dijafragme je imobilizirana. Rezultati mogu varirati od uopće bez simptoma, kod nekoga inače sposobnog i zdravog, do ozbiljnih respiratornih problema kod osobe s postojećom plućnom bolešću. Liječenje se u skladu s tim razlikuje, od ničega do kirurškog zahvata poznatog kao dijafragmatska plikacija. Mogući uzroci paralize uključuju rak, infekcije i ozljede, ali često je podrijetlo nepoznato.

Jedan od najčešće pronađenih uzroka hemidijafragmatske paralize je tumor koji pritišće živac koji opskrbljuje dijafragmu, poznat kao frenični živac. Ovaj živac također može biti ozlijeđen u nesrećama ili kirurškim zahvatima koji uključuju prsa i vrat. Povećana štitnjača ili prisutnost otekline u velikoj arteriji poznatoj kao aorta također mogu utjecati na frenični živac, što može dovesti do hemidijafragmatske paralize. U mnogim slučajevima uzrok paralize nije otkriven.

Češće je da paraliza zahvati jednu stranu dijafragme nego da su zahvaćene obje strane, stanje koje je poznato kao bilateralna paraliza dijafragme. Često hemidijafragmatična paraliza ne uzrokuje nikakve simptome, a pacijent može biti nesvjestan stanja, što se može otkriti na rutinskoj rendgenskoj snimci. Tamo gdje nema simptoma i nema postojeće plućne bolesti, hemidijafragmatska paraliza obično ima pozitivan izgled i nije potrebno liječenje. Kod nekih ljudi stanje uzrokuje jak nedostatak daha tijekom vježbanja, a kod onih koji imaju postojeće respiratorne probleme ovaj nedostatak zraka može se pojaviti i u mirovanju. Kirurško liječenje može biti korisno za neke ljude čija otežano disanje postaje ekstremno.

Kirurško liječenje hemidijafragmatične paralize uključuje postupak poznat kao dijafragmatska plikacija. U operaciji dijafragmalne plikacije, paralizirani mišić se presavija i šije kako bi bio manje pokretljiv, sprječavajući ga da se pomakne prema gore pri udisanju. Normalno funkcionalna dijafragma bi se pomaknula prema dolje na udahu, povećavajući volumen pluća. Rezultat operacije je da više zraka ulazi u pluća na zahvaćenoj strani pri udisanju, a simptomi hemidijafragmalne paralize kao što je nedostatak zraka su smanjeni.

Komplikacije hemidijafragmatske paralize mogu se pojaviti u osoba koje imaju postojeću respiratornu bolest, jer se ventilacija pluća još više pogoršava. Vjerojatnije je da će se razviti infekcije poput upale pluća. Ovisno o uzroku paralize, mogu se provoditi medicinski i kirurški tretmani, a u slučaju teških problema s disanjem može biti potrebna i umjetna ventilacija.