U kemijskoj znanosti, Henryjev zakon je plinski zakon koji kaže da je masa plina koji se otapa unutar određene količine tekućine jednako proporcionalna pritisku koji se vrši na plin. Jednostavno rečeno, što je veći pritisak, to se više plina može otopiti i umiješati u tekućinu. Henryjev plinski zakon također kaže da je topljivost plina obrnuto proporcionalna temperaturi. Ako dođe do povećanja temperature, topljivost plina se smanjuje.
Uspostava Henryjeva zakona pripisuje se Williamu Henryju, koji je 1800-ih eksperimentirao s plinovima sadržanim u vodi, koristeći različite temperature i tlakove. U formulacijskim terminima, plinski zakon se može sažeti na sljedeći način: p = khc, gdje “p” predstavlja parcijalni tlak plina, a c je koncentracija otopljene tvari. kh je konstantna varijabla, ovisno o tome koji se plin analizira. Formula se također može izraziti u drugim inverznim oblicima, kao što su kh,pc = p/c ili kh,cp = c/p.
Načelo Henryjevog zakona lakše je razumjeti kada se primjenjuje u svakodnevnim predmetima, poput bezalkoholnih pića, kada je element pritiska u pitanju. Može se primijetiti da gazirano piće šišti i stvara mjehuriće kada se skine čep boce i otpusti pritisak, što je dokaz da se oslobađa i ugljični plin. Ako čep boce ostane uključen, pritisak unutra nekako prisiljava i pritišće ugljik da se otopi u zašećerenoj tekućini, što dokazuje da veća količina tlaka rezultira otapanjem plina. To je razlog zašto bezalkoholna pića nemaju tako ukusan okus kada su predugo izložena na zraku, jer je već otpušteno mnogo ugljika.
Henryjev zakon mogu iskusiti i ronioci koji se obično osjećaju sve teži što se više spuštaju u dublje vode. To je zato što tjelesna tkiva više apsorbiraju dušik zbog povećanog pritiska pod vodom. Kada ronioci plivaju, osjećaju lakši osjećaj zbog oslobađanja plinova, što je vrlo slična pojava ugljika koji šišti iz sode. Roniocima se, međutim, ne savjetuje prebrzi izlazak na površinu, jer to može dovesti do dekompresijske bolesti, u kojoj se plinovi oslobađaju po cijelom tijelu i mogu uzrokovati jake bolove, upalu, pa čak i napadaje.
Element temperature u Henryjevom zakonu također se može vidjeti u gaziranim pićima ili bilo kojoj tekućini koja sadrži plin. Kao što je već rečeno, topljivost plina se smanjuje kada se temperatura poveća, što se opaža kada se voda kuha i na površini se stvaraju mjehurići plina. To također objašnjava zašto se iskusni ronioci ne namaču u vrućoj kupki odmah nakon ronjenja, jer topla voda stvara manje topiv dušik koji se odvaja od tijela, uzrokujući dekompresijsku bolest.