Higijenska hipoteza je teorija unutar medicinske zajednice koja sugerira da ljudi zapravo žive živote koji su previše čisti za njihovo dobro. Argument hipoteze o higijeni je da izlaganje u ranom djetinjstvu stvarima poput bakterija, parazita i tako dalje može naučiti imunološki sustav da prepozna te stvari, dopuštajući mu da se usredotoči na svoju izvornu svrhu, štiteći tijelo od bolesti. Prema hipotezi o higijeni, nedostatak takve izloženosti potencijalno bi mogao biti iza rastuće stope alergija u razvijenom svijetu.
Ovaj koncept izvorno je predložio britanski istraživač David Strachan 1989. Strachan je promatrao zdravlje velikih obitelji za razliku od malih i otkrio da su u obiteljima s mnogo djece djeca često zdravija i manje sklona alergijama. Strachan je vjerovao da bi to moglo biti povezano s povećanom izloženošću stvarima poput bakterija što je uobičajeno za velike obitelji, jer postaje teško kontrolirati izloženost bolestima kada je uključena velika skupina djece.
Istraživači su također promatrali druge trendove u modernom ljudskom životu koji minimiziraju izloženost štetnim organizmima, kao što je povećana upotreba antibiotika i upotreba antimikrobnih sredstava za čišćenje u domu. Neki također vjeruju da je razvoj stvari kao što su hermetička vrata i prozori pridonio nakupljanju alergena u kući, tako što su te stvari zarobile u zatvorenom prostoru, umjesto da im dopuštaju da cirkuliraju van.
Implikacija je da će ljudi koji su izloženi potencijalno štetnim organizmima razviti imunološki sustav koji je sposoban boriti se protiv takvih organizama, potencijalno učiniti nekoga otpornijim. Prema hipotezi o higijeni, kada imunološki sustav nije zaokupljen stvarima poput razvijanja načina borbe protiv parazita, može naučiti napadati nasumična strana tijela poput peludi, peruti kućnih ljubimaca i tako dalje. U suštini, živeći “previše čisto”, ljudi mogu ometati razvoj svog imunološkog sustava.
U osnovi, izlaganje štetnim stvarima pomaže imunološkom sustavu da se sam regulira. Razvija posebne stanice poznate kao t-stanice koje se bore protiv bolesti, a te stanice uče identificirati štetne tvari samo kroz izlaganje. Iako nije izložen bezbrojnim organizmima u svijetu koji napadaju ljudsko tijelo, imunološki sustav nema referentni okvir, već napada stvari bez ikakvih provjera ili kontrola, što potencijalno može dovesti do raznih autoimunih bolesti, između ostalog.
Provedeno je nekoliko studija o hipotezi o higijeni, a postoje neki dokazi koji to podržavaju. To ne znači da svoju djecu trebate izlagati mnoštvu štetnih bakterija i parazita, ali znači da jedenje malo prljavštine ne mora nužno biti štetno. Također bi moglo biti korisno ublažiti uzimanje lijekova poput antibiotika, omogućujući tijelu da se nauči samostalno boriti protiv blagih infekcija.