Stražnje crijevo je stražnji ili završni dio probavnog sustava, kojem prethode prednje i srednje crijevo. Obuhvaća donju polovicu debelog crijeva: posljednju trećinu poprečnog debelog crijeva, cijelo silazno debelo crijevo i sigmoidni kolon te rektum. Zadnje crijevo je dio probavnog kanala koji je odgovoran za apsorpciju vode i eliminaciju otpada iz tijela u obliku neprobavljene hrane.
Crijeva se odnose na probavni ili gastrointestinalni trakt, kao i na pomoćne probavne organe, koji zajedno čine probavni sustav. Prednje crijevo je gornji dio ovog sustava, a uključuje usta, jednjak, želudac, jetru, gušteraču, žučni mjehur i prva dva segmenta duodenuma, početak tankog crijeva. Sljedeće je srednje crijevo, srednji dio probavnog trakta. Obuhvaća posljednja dva segmenta duodenuma i preostale dijelove tankog crijeva, jejunum i ileum, kao i gornju polovicu debelog crijeva: cecum, uzlazno kolon i prve dvije trećine poprečnog kolona.
Posljednja trećina poprečnog kolona, koja se razlikuje od proksimalnih dvije trećine činjenicom da dobiva svoju opskrbu krvlju iz donje mezenterične arterije, a ne iz gornje mezenterične arterije, označava početak stražnjeg crijeva. Ovo je dio debelog crijeva koji prelazi torzo vodoravno, neposredno ispod želuca i drugih probavnih organa, prije nego što se okrene za 90 stupnjeva na zavoju poznatom kao slezena učvršćenje kako bi se formiralo silazno debelo crijevo. Nakon što se spusti u zdjelicu, ponovno se okreće za 90 stupnjeva kako bi formirao drugi horizontalni dio debelog crijeva, sigmoidni kolon. Konačno, ponovno se okreće prema dolje kako bi formirao rektum, koji uklanja otpad iz tijela preko analnog sfinktera.
Za razliku od prethodna dva dijela crijeva, stražnje crijevo se ne bavi razgradnjom i apsorpcijom hranjivih tvari. Iako je to mjesto gdje se apsorbiraju voda i neki elektroliti – naime sol, kalij i neki vitamini topivi u mastima poput vitamina K – njegov je glavni zadatak uklanjanje neprobavljene hrane. Nakon što bakterije u debelom crijevu pretvore ovu neprobavljenu hranu ili himus, u početku tekućeg oblika, u čvrsti otpad putem fermentacije, glatki mišići u stijenci crijeva potiskuju ovu fekalnu tvar u rektum. Rektum djeluje kao privremeno mjesto za skladištenje izmeta dok se ne napuni do kraja, u kojem trenutku receptori za rastezanje signaliziraju mozgu da signalizira mišićima defekacije da se kontrahiraju, eliminirajući taj otpad iz stražnjeg crijeva.