Hiperacidnost je uobičajeno stanje u kojem osoba osjeća nelagodu u želucu nakon jela, zbog prekomjerne proizvodnje kiseline tijekom procesa probave. Osoba također može osjetiti osjećaj napuhanosti ili neku “napučenost”, što može dovesti do nadutosti, podrigivanja ili oboje. Može se osjetiti i malo kiselosti u ustima, zajedno s onim što ste pojeli nakon jednog podrigivanja. Hiperkiselost, također poznata kao kisela dispepsija, također može uzrokovati druge tegobe, kao što su gubitak apetita, povraćanje i zatvor.
Tijekom probave, želudac prirodno proizvodi klorovodičnu (HCl) kiselinu kako bi razgradila progutanu hranu na manje komadiće kako bi krv lakše apsorbirala hranjive tvari. HCl kiselina je vrlo važna jer također uništava mnoge mikroorganizme unesene hranom, sprječavajući zarazu ljudskog tijela. Kada želudac luči previše klorovodične kiseline, to dovodi do hiperkiseline, koja se često pogoršava jer HCl kiselina pokreće lučenje drugih kiselina i enzima.
Jedan od primarnih uzroka stanja je nečija prehrana. Obrok bogat proteinima, na primjer, teže je probavljiv, pa se želudac prekomjerno kompenzira proizvodnjom previše HCl kiseline. Hrana s visokim udjelom ulja i masti također može imati isti učinak na želudac. Začinjena hrana također se pripisuje kiseloj dispepsiji, jer ljutina može djelovati nadražujuće na želudac i uzrokovati da potonji proizvodi višak kiseline. Hrana i začini koji su općenito kiseli, kao što su agrumi, ocat i pića s kofeinom, također pogoršavaju stanje.
Drugi uzroci stanja su pušenje, pijenje i uzimanje određenih lijekova. Nekoliko studija je također pokazalo da ljudi koji su zabrinuti češće doživljavaju dispepsiju. U nekim slučajevima stanje želuca nije posljedica, već simptom lošijih probavnih bolesti, poput gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), čira ili čak raka želuca. Ako osoba pati od hiperaciditeta kronično, ili od nje dulje pati, savjetuje se da se posavjetuje s liječnikom kako bi spriječio daljnje komplikacije.
Jedan od najjednostavnijih načina za sprječavanje hiperacidnosti je praćenje hrane koja se jede, s obzirom na to da je prehrana osobe važan čimbenik. Kiselu i začinjenu hranu treba jesti umjereno, dok hranu bogatu vlaknima treba redovito uključivati u obrok kako bi se pospješila probava. Umjerene količine hrane također pomažu u izbjegavanju dispepsije, pa se često predlaže distribucija malih obroka tijekom dana. Ako se hiperacidnost već javlja, može se popiti čaša tople vode s đumbirom, kokosom ili malo hladnog mlijeka.