Hormon koji oslobađa gonadotropin je hormon koji normalno nastaje u hipotalamusu mozga i signalizira hipofizi da proizvodi folikul-stimulirajući hormon (FSH) i luteinizirajući hormon (LH). Folikulostimulirajući hormon obično pridonosi sazrijevanju folikula u jajnicima žene i sazrijevanju muških spermija. Luteinizirajući hormon općenito stimulira lučenje testosterona u muškim ili ženskim jajnicima. U većini slučajeva, testosteron proizveden u ženskim jajnicima pretvara se u estrogen. LH također može stimulirati lučenje progesterona u ženskim jajnicima.
Hormon koji oslobađa gonadotropin ima važnu ulogu u normalnom procesu ljudske reprodukcije. Pokretanje proizvodnje reproduktivnog hormona hormonom koji oslobađa gonadotropin često pomaže muškarcima u održavanju zdrave razine testosterona i stvaranju zdravih spermija za reprodukciju. Reproduktivno zdravlje žene općenito je podržano adekvatnim razinama estrogena i progesterona koje se obično održavaju djelovanjem hormona koji oslobađa gonadotropin.
Proizvodnja gonadotropin-oslobađajućeg hormona može se smanjiti ili povećati kao odgovor na razine drugih hormona u tijelu. Visoka razina testosterona, estrogena ili progesterona u krvotoku obično signalizira hipotalamusu da smanji oslobađanje svog gonadotropin-stimulirajućeg hormona. Smanjena razina gonadotropin-oslobađajućeg hormona obično signalizira hipofizi da smanji oslobađanje folikulostimulirajućeg hormona i luteinizirajućeg hormona te uzrokuje da jajnici ili testisi smanje proizvodnju spolnih hormona. Niske razine reproduktivnih hormona u krvi obično uzrokuju da hipotalamus poveća proizvodnju svog gonadotropin-stimulirajućeg hormona. Povećana proizvodnja gonadotropin-oslobađajućeg hormona obično stimulira hipofizu da proizvodi više folikulostimulirajućeg hormona i luteinizirajućeg hormona – ti hormoni u konačnici uzrokuju da testisi ili jajnici povećaju proizvodnju svojih reproduktivnih hormona u većini slučajeva.
Neki ljudi imaju zdravstvena stanja poput hipogonadizma koja rezultiraju niskom proizvodnjom spolnih hormona koja se obično ne korigira povećanjem hormona koji oslobađa gonadotropin. Primarni hipogonadizam obično je uzrokovan nepravilnim radom testisa ili jajnika i može biti posljedica zračenja, autoimunih poremećaja ili bolesti bubrega ili jetre. Genetski poremećaji kao što su Turnerov sindrom ili Klinefelterov sindrom također mogu uzrokovati hipogonadizam. Središnji hipogonadizam općenito je uzrokovan problemima s hipotalamusom ili hipofizom i može se razviti zbog nedostataka u hrani, unutarnjeg krvarenja ili infekcija. Tumori hipofize i genetski poremećaji kao što je Kallmannov sindrom također mogu uzrokovati neke slučajeve središnjeg hipogonadizma.
Hipogonadizam kod dječaka može uzrokovati probleme s rastom, kao i nedostatak razvoja mišića i rast dlačica na licu. Neki muškarci s ovim poremećajem mogu razviti seksualnu disfunkciju, povećanje grudi ili gubitak mišića. Djevojke s hipogonadizmom mogu imati smanjen rast, izostanak menstruacije i nedostatak razvoja grudi. Kod nekih žena s ovim stanjem javili su se valovi vrućine, nizak libido i gubitak menstruacije.