Ideološka kritika je oblik kritike koji obično cilja na ideografije unutar određenog djela ili govora kako bi se bolje razumjela konačna supstanca djela. Ideografije su “artefakti” unutar djela, često ili određene riječi ili slike, koje imaju veće, simboličko značenje koje se razumije i promatra na kulturnoj razini. Riječi u američkom engleskom jeziku kao što su “pravda” ili “sloboda” su ideografije koje imaju više značenja od puke rječničke definicije. Ideološka kritika često cilja na politički diskurs ili pisana djela kao način identificiranja većeg značenja unutar djela i zatim utvrđivanje valjanosti tog sekundarnog značenja.
Temeljni princip iza ove vrste kritike je da postoje određeni artefakti unutar jezika i vizualne simbolike zvane ideografije. Ove ideografije prenose veće značenje unutar određenog kulturnog konteksta nego što bi mogle imati na čisto denotativnoj razini. Na primjer, riječ “sloboda” često se koristi u američkom političkom diskursu i koristi se tijekom cijele američke povijesti. Ipak, značenje ove riječi mijenjalo se kroz desetljeća i imalo je određene kulturne kontekste i značenja koja nadilaze osnovnu ideju “slobode” kao rječničku definiciju.
Ideološka kritika koristi se za identificiranje ovih tipova ideografija i razmatranje načina na koji se to kulturno značenje koristi unutar određenog dijela komunikacije. Kada američki političar tijekom govora, na primjer, koristi riječ “sloboda”, netko može upotrijebiti ideološku kritiku kako bi prvo utvrdio da je riječ o ideografiji, a zatim razmotrio zašto je korišten. U slučaju “slobode”, njegova je upotreba često namijenjena kao način da se Amerikanci okupe iza zajedničkog cilja ili ideala, budući da se “sloboda” često smatra najvišim političkom “dobrom” koje se može izvesti. Kao ideograf, malo je riječi snažnije u američkom političkom dijalogu i prenosi veće značenje, ali kao i drugim ideografijama, njegovo se značenje promijenilo tijekom vremena i trebalo bi ga razmatrati u širem kontekstu radi kritike.
Godine 1776., na primjer, “sloboda” je možda značila “sloboda od tiranije” u obliku britanske monarhije i njezine moći nad američkim kolonijama. Međutim, moderna uporaba “slobode” nema nikakve veze s britanskom moći pa ideološka kritika razmatra kako se ideogram “slobode” mijenjao tijekom vremena. Sada se obično koristi za promicanje ideje širenja “američke slobode” u druge zemlje. Kroz ideološku kritiku netko može identificirati da je “sloboda” funkcionirala kao ideografija stotinama godina, iako se njezino značenje promijenilo, i može značiti nešto sasvim drugačije za građanina Francuske, Njemačke ili Iraka.