Reforma useljeništva odnosi se na službene promjene koje je donijela vlada neke zemlje u pogledu svoje useljeničke politike. DREAM Act u Sjedinjenim Državama primjer je takvih zakonskih promjena. Ove promjene mogu ići u prilog otvorenoj imigraciji ili dovesti do smanjenja useljavanja. Nadalje, reforma imigracije može se provesti kao odgovor na ilegalnu imigraciju. Čimbenici koji utječu i na zagovornike i na protivnike reforme useljavanja uključuju stanje u gospodarstvu zemlje, udio vladinih rashoda koji se odnosi na useljavanje, gustoću stanovništva i brige o nacionalnoj sigurnosti.
Zemlje koje doživljavaju porast legalne ili ilegalne imigracije ili pate od sve manjeg stanovništva zbog starenja ili niske stope nataliteta često se susreću s pozivima na reformu useljavanja. Također, zagovornici imigracijske reforme mogu zahtijevati takve promjene kako bi pomogli ljudima u zemljama trećeg svijeta ili koji žive pod represivnim vladama. Promjene zakona o useljenju neke zemlje također mogu biti potrebne ako klasa imigranata ima određeni skup vještina ili iskustvo koje se smatra poželjnim za stanovništvo ili prijetećim za stanovništvo.
Tijekom razdoblja gospodarskih previranja, podnositelji zahtjeva za reformu useljavanja mogu nastojati uspostaviti politike koje obeshrabruju useljavanje. To je osobito istinito ako velik udio imigranata prihvaća poslove za manje plaće nego što bi primio domaći ili naturalizirani građanin. Jedno opravdanje za to je da pristankom na rad za manje, imigranti stvaraju financijske poteškoće građanima smanjujući plaće, smanjujući pregovaračku moć radnika i povećavajući ponudu raspoloživih radnika — unatoč stagnaciji potražnje za takvim radnicima.
Utjecaj imigranata na državne rashode također je istaknut kao razlog za ograničavanje useljavanja. Zagovornici ograničene imigracije često navode korištenje državnih socijalnih programa od strane imigrantske skupine poput javnih škola, socijalne skrbi, stambenih bonova i subvencija za zdravstvenu skrb. Prema tom stavu, zagovornici reforme useljavanja vjeruju da novac koji vlada troši na pomoć useljeničkom stanovništvu doprinosi proračunskom deficitu zemlje ili bi se bolje dodijelio građanima.
Reforma useljeništva također se može koristiti za zagovaranje liberalne imigracijske politike. Razlozi za takve zahtjeve mogu se temeljiti na humanitarnim uvjerenjima, želji za ujedinjavanjem obitelji, potrebi za određenim vještinama koje pružaju imigranti ili potrebi za povećanjem stanovništva kako bi se potaknulo gospodarstvo neke zemlje. Neke zemlje imaju sustave lutrije koji daju državljanstvo građanima u siromašnim ili potisnutim područjima. Nadalje, neki imigranti mogu imati određene vještine koje nedostaju domaćem stanovništvu neke zemlje. Također, zemlje koje imaju veći udio starijih građana mogu nastojati povećati imigraciju u nastojanju da spriječe pad proizvodnje ili potrošnje koji stimulira gospodarstvo.