Što je imovinska prijevara?

Prijevara s nekretninama oblik je prijevare s nekretninama u kojoj zajmoprimac lažno predstavlja podatke kako bi pristupio zajmu za koji se inače ne bi kvalificirao. Zajmoprimci mogu koristiti brojne taktike i ponekad ih financijski savjetnici koji se ponašaju neprikladno vode u prijevarne aktivnosti. Mjere za borbu protiv imovinskih prijevara uključuju zadržavanje istražitelja u područjima s velikim brojem prijevara, zahtijevanje od zajmodavaca da pomno provjeravaju prijave i poticanje javnosti da prijave prijevaru vladinoj agenciji. Agencije koje se bave stambenim pitanjem i prijevarama obično mogu prihvatiti izvješća građana.

U jednostavnom primjeru prijevare s nekretninama, zajmoprimac bi mogao pogrešno navesti prihod ili imovinu u kvalitetu za veliki zajam ili zajam s boljim uvjetima. Zajmoprimac bi mogao mijenjati isplate, premještati novac kako bi izgledalo kao da ima više imovine ili dobiti lažne akreditive koji svjedoče o njezinoj kreditnoj sposobnosti. To se može olakšati podnošenjem zahtjeva za zajam s niskom dokumentacijom, gdje se zajmoprimcu može dopustiti da navede prihod bez pružanja dokaza. Zbog toga je vrlo lako lagati da biste dobili bolji zajam.

Složeniji oblici imovinske prijevare mogu uključivati ​​nezakonito prevrtanje imovine i lažne procjene. U ovoj aktivnosti zajmoprimac kupuje nekretninu, brzo je prodaje i kupuje novi komad nekretnine. Flipping nije inherentno protuzakonito, ali to postaje kada se temelji na lažnim informacijama, poput umjetno napuhane procjene napravljene kako bi transakcija bila isplativija. Isto tako, zajmoprimci mogu koristiti lažno izvješće o procjeni kako bi se kvalificirali za zajam koji vrijedi više od imovine.

Kupci koji počine imovinsku prijevaru mogu to učiniti u najboljoj namjeri; žele kupiti nekretninu i planiraju u cijelosti otplatiti svoje kredite i pridržavati se uvjeta. Međutim, to predstavlja rizik za zajmodavce, budući da zajmoprimac može biti u većem riziku od neplaćanja, a zajmodavac će morati pokrenuti postupak naplate ako zajmoprimac ne podmiri zajam. Zajmodavci bi možda željeli imati mogućnost naplatiti veće kamate u takvim postavkama kako bi se zaštitili. Prijevara s nekretninama može nepravedno obogatiti zajmoprimca na račun zajmodavca, što može biti osnova za tužbu.

Zajmodavci provode pažljive istrage kupaca kako bi smanjili rizik od prijevare. Istraga može uključivati ​​provjere prošlosti, podnošenje kreditnih podataka i druge mjere za provjeru identiteta i provjeru autentičnosti svih izjava koje je dao zajmoprimac. Građani, uključujući agente za nekretnine, koji su svjesni prijevare s nekretninama, trebali bi to prijaviti policiji ili agenciji za stanovanje. Agencija može provjeriti situaciju kako bi utvrdila dolazi li do prijevare i može poduzeti dodatne korake za rješavanje problema.