Implicitna spoznaja je transpiracija nesvjesnih utjecaja akumuliranih iz osjetilnog okruženja koji mogu promijeniti ponašanje osobe. Smatra se pomalo neopipljivom, ali snažnom silom koja ima potencijal definirati percepciju osobe o sebi i načinu na koji tumači stvarnost. Implicitna spoznaja je ključni koncept u području socijalne psihologije, a psiholozi smatraju obilje nesvjesnih podražaja iz okoline dominantnim čimbenikom u razvoju ili nedostatku razvoja samopoštovanja; instinktivni stavovi prema predmetima i idealima; i razvoj odbačenih stereotipa. Nesvjesno promatranje pozadinskih podražaja utječe na osobnost i donošenje odluka kroz tragove ili “sjene” sjećanja uspostavljenih nesvjesnim promatranjem, a koja se mogu pohraniti od ranog djetinjstva.
Urođene ideje o logici, podrijetlu i namjeri dio su implicitne spoznaje osobe. Logika se koristi u svakodnevnim situacijama, pretežno u društvenim i monetarnim transakcijama, a može se izvući uglavnom iz nesvjesnih znakova. Ako dođe do sukoba, to može dovesti do nasilja kod pojedinaca koji su bili napunjeni nasilnim podsvjesnim znakovima; osoba može opisati bijes kao “dolazi niotkuda” ili nekarakteristično za njegovu osobnost. Izvorni aspekt implicitne spoznaje odnosi se uglavnom na pogled osobe na njezino djetinjstvo i kako ono utječe na njezin odrasli život, njezino obiteljsko naslijeđe i kako se uklapa u društvenu hijerarhiju, te na njezino cjelokupno razmatranje svemira i samog života. Naslijeđeni implicitni kognitivni znakovi koji su povezani s namjerom izravno utječu na motivaciju, izbor načina života i razvoj ili nedostatak razvoja altruizma i obzira prema srodniku i ljudima suprotnih kultura.
Proučavanje implicitne spoznaje započelo je kasnih 1800-ih i sugeriralo je da bi se podražaji prikazani subjektu ispod razine njegove svjesnosti mogli prisjetiti kasnije na testu validacije. Subjektima u ranoj studiji pokazani su udaljeni, nerazlučni podražaji, poput slova, brojeva i jednostavnih geometrijskih oblika. Riječi i brojke sudionicima su šaptane frekvencijom koju ljudsko uho ne može lako protumačiti. Ispitanici su izjavili da nisu mogli čuti niti adekvatno ispitati podražaje tijekom testiranja. Rezultati testa validacije, koji je bio osmišljen da pruži znakove koji pomažu pri podsvjesnom prisjećanju, bili su značajno točni, sugerirajući autentičnost i suštinske dokaze za fenomen implicitne spoznaje.
Subliminalni podražaji se u svakodnevnom životu prosječnog građanina stalno prikazuju ispod praga svjesne svijesti. Reklame za hranu prilično su benigni primjer implicitne spoznaje na djelu. Osoba može baciti pogled na jumbo plakat na autocesti, ne čitajući ili usredotočujući se na objekt, ali će kasnije otkriti da žudi za bilo kojom hranom koja je reklamirana. Rješavanje ograničenja koja implicitna spoznaja ima na autentične i samoaktivirane misli i ponašanje uključuje nastojanje donošenja kontemplativnih odluka i prosuđivanja temeljenih na racionalnim misaonim procesima i izbjegavanje podsvjesno programiranih reakcija “trcanja koljena” tijekom uobičajenih svakodnevnih interakcija.