Svi oni koji žive u vrućoj, vlažnoj klimi čuli su jadikovanje: “Nije vrućina, nego vlaga!” na posebno vrućem, ljepljivom danu. Indeks topline uzima stvarnu temperaturu zraka i faktore relativne vlažnosti kako bi se dobila temperatura koju ljudsko tijelo osjeća. Budući da vlažnost ima stvarni učinak na sposobnost ljudskog tijela da se učinkovito ohladi, mjerenje temperature koju tijelo osjeća pod utjecajem visoke topline i vlage važno je kako bi se ljudi zaštitili od mogućih poremećaja topline.
Kada se tijelo ohladi, na koži se stvara znoj i zrak ga isparava. Kada je vlažnost visoka, budući da je zrak već toliko zasićen vodom, znoj ne isparava tako brzo, ili uopće ne isparava. Stoga, kada nije samo vruće, već i vlažno, temperatura je viša jer se tijelo ne može učinkovito ohladiti.
Indeks topline se izračunava u sjeni, uz lagani vjetar. Izravno izlaganje suncu može povećati indeks za čak 15 stupnjeva Fahrenheita (oko 8 stupnjeva Celzija). Relativna vlažnost je omjer količine vodene pare u zraku i najveće moguće količine pare. Formula je vrlo komplicirana, pogotovo za nematematičare, pa su na internetu dostupne brojne tablice indeksa topline. U većini područja dovoljno vrućih i vlažnih da zahtijevaju indeks ove vrste, prognostičari obično daju stvarnu temperaturu zajedno s temperaturom indeksa topline.
Na primjer, temperatura indeksa topline za dan od 90°F (32°C) s relativnom vlagom od 90% bila bi 121°F (49°C). Pri 80% vlažnosti, temperatura od 95°F (35°C) bi se osjećala kao 133°F (56°C). Najviše zabilježeno očitanje indeksa topline bilo je 8. srpnja 2003. u Dhahranu, Saudijska Arabija. Relativna vlažnost zraka iznosila je 67%, a temperatura 108°F (42°C), zbog čega se osjećao kao 176°F (80°C). Kada se usporedi pustinjski grad s relativno visokom temperaturom s južnim gradom u blizini oceana s nižom temperaturom, može se osjećati toplije u južnom gradu jer relativna vlažnost povećava indeks.
Indeks topline, koji se u Kanadi naziva humidex, koristan je alat u predviđanju poremećaja topline. Izračunom indeksa topline zdravstveni službenici mogu građanima uputiti korisna upozorenja o potencijalnim opasnostima od vrućine. Temperature od 90° do 105°F (32° do 41°C) mogu pridonijeti sunčevom udaru i toplinskoj iscrpljenosti. Od 105° do 130°F (41° do 54°C), može se dodati toplinski udar na popis mogućih toplinskih komplikacija. Tijekom duljeg razdoblja izloženosti temperaturama iznad 130°F (54°C), toplinski udar je gotovo zajamčen.