Indikativno raspoloženje najčešće je korišteno glagolsko raspoloženje, a koristi se za izražavanje misli i mišljenja, pružanje činjenica ili postavljanje pitanja. Posebno je čest u govoru u prvom licu, a vremena glagolskih oblika poprimaju svoje tradicionalne završetke, barem u engleskom. Ovo raspoloženje, zajedno s imperativnim i konjunktivnim načinom, čine tri glavna glagolska raspoloženja u engleskom jeziku.
Razumijevanje indikativnog raspoloženja relativno je lako. Na primjer, uzmite jednostavnu rečenicu: “On ide u trgovinu”. Rečenica je napisana u ovom raspoloženju. Glagolski oblik je u ovom slučaju zauzeo sadašnje vrijeme, ali raspoloženje bi bilo isto čak i da je rečenica napisana u prošlom vremenu. Vremena općenito ne označavaju raspoloženje.
Iako to nije uvijek točno, često duljina rečenica može čitatelju dati nagovještaj o tome koje se raspoloženje koristi ako glagolski oblik nije prepoznat. Rečenice napisane u indikativnom raspoloženju općenito su jednostavnije i stoga imaju tendenciju da budu kraće od nekih rečenica u drugim raspoloženjima. Konjunktivno raspoloženje, na primjer, često uključuje upotrebu zavisne klauze, što može učiniti rečenice mnogo duljima.
Kada se postavlja pitanje, indikativno raspoloženje općenito se koristi kada se traže pojašnjenja činjenica. Na primjer, razmislite o rečenici: “Koliko zemalja postoji?” U tom slučaju govornik traži određenu činjenicu, čineći indikativno raspoloženje odgovarajućim izborom raspoloženja. Da je govornik pitao koliko bi bilo zemalja kad bi se dvije zemlje spojile, to bi uzelo konjunktivni način.
Za govornike engleskog jezika kojima nije maternji jezik, odabir indikativnog raspoloženja općenito čini sve rečenice razumljivim, čak i ako je oblik glagola možda netočan. Ipak, važno je razumjeti da druge situacije, poput davanja naredbi ili izražavanja želje ili želje, mogu zahtijevati korištenje drugačijeg raspoloženja. Glagolski oblici za ta raspoloženja sigurno bi se mogli promijeniti. Stoga bi oni koji žele govoriti ili pisati na najtočniji mogući način trebali razumjeti različita raspoloženja.
Glagolska raspoloženja važna su za razumijevanje jer mogu pomoći u pružanju konteksta za ono što govornik ili pisac pokušava prenijeti. U nekim slučajevima, ovo raspoloženje se može koristiti za pretpostavku da je nešto istina, a da se zapravo ne izjavljuje da jest. Stoga bi se ovo raspoloženje, u najmanju ruku, moglo zloupotrijebiti za iznošenje mišljenja ili lažno predstavljanje stvarnih činjenica određene situacije.