Informirani pristanak koncept je u medicinskoj zajednici koji podržava ideju da pacijenti trebaju biti potpuno informirani u svim fazama liječenja i medicinskih ispitivanja. Dva su aspekta informiranog pristanka: razgovor s pružateljem skrbi ili istraživačem i obrazac koji se mora potpisati kako bi se naznačilo da je do razgovora došlo. Informirani pristanak vrlo je važan dio suvremene medicinske prakse i istraživanja, a osmišljen je kako bi zaštitio i pacijente i liječnike.
Koncept potrebe za informiranim pristankom proizašao je iz Nürnberškog procesa održanog nakon Drugog svjetskog rata, kada je sud bio podvrgnut detaljnim opisima eksperimenata koje su nacisti provodili u koncentracijskim logorima. Ovo svjedočanstvo korišteno je kao dokaz za osudu i kažnjavanje istraživača koji su izvodili takve eksperimente, a također je pokrenulo etička pitanja za liječnike. Kao rezultat toga, mnoge su nacije počele usvajati neku verziju zakona o informiranom pristanku.
Ideja koja stoji iza informiranog pristanka je da je vrlo važno da pacijenti i subjekti istraživanja budu aktivno uključeni u njihovu skrb, sudjelujući u procesu donošenja odluka s potpunom svjesnošću o svim mogućim posljedicama liječenja. Zakoni o informiranom pristanku stavljaju snažan naglasak na vrijednost individualnih ljudskih prava i autonomije inzistirajući da se za medicinske zahvate dobije informirani pristanak. U slučaju da je netko fizički ili psihički nesposoban za pristanak, zastupniku se može dopustiti da ovlasti određene postupke.
U raspravi o informiranom pristanku, liječnik će razgovarati o pacijentovom stanju i mogućim mogućnostima liječenja, zajedno s opcijom koju liječnik preporuči. Pacijent će biti obaviješten o mogućim ishodima, rezultatima i komplikacijama bilo kojeg liječenja, uključujući odluku da se stanje ne liječi, a pacijent se poziva da postavi pitanja radi pojašnjenja. Kao opće pravilo, liječnici se potiču da koriste jednostavan, jasan jezik kako bi pacijenti razumjeli razgovor.
Nakon što pacijent bude informiran i zamoljen da donese odluku, od njega će se tražiti da potpiše obrazac za informirani pristanak za glavne zahvate. U drugim slučajevima, liječnik može zabilježiti pristanak pacijenta u pacijentovom kartonu, koji služi kao pravni dokument. Ako pacijent kasnije ima spor s liječnikom, kao dokaz će se iznijeti dokaz informiranog pristanka.
Postoje neki slučajevi u kojima se pretpostavlja informirani pristanak, zbog okolnosti situacije. Primjerice, ako netko ode darivati krv, nakon što ispuni potrebne formulare, medicinska sestra ili tehničar koji uzima krv neće uvijek pitati da li je u redu zabosti iglu u darivatelja, jer se pretpostavlja da je pristanak je dano jednostavnim pojavljivanjem radi doniranja. Također, ako netko dođe u bolnicu u vrlo lošem stanju bez identifikacije ili punomoćnika, medicinsko osoblje će liječiti pacijenta kako im odgovara, s ciljem stabilizacije pacijenta kako bi on ili ona živjeli.