Interferometar je instrument koji se koristi za mjerenje valova putem interferentnih uzoraka. Interferometrija je proces kojim se dva vala kombiniraju tako da se mogu proučavati razlike u njihovim obrascima. Područja studija u kojima se koristi interferometrija su astronomija, fizika, optika i oceanografija.
U astronomiji, interferometri su zapravo dva ili više teleskopa i zrcala koji rade zajedno kako bi pružili visoku razlučivost slika objekata u svemiru. Teleskopi su općenito udaljeni tisućama milja. Proces radi tako da se zrcalne leće teleskopa razmaknu u planiranim intervalima. Svjetlost izvan Zemljine atmosfere odbija se od leća kao u reflektirajućem teleskopu i kombinira se u interferometar kao radio valovi. Radio valovi se zatim mjere kako bi se dobila slika visoke rezolucije.
Posebna zvjezdarnica poznata kao Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory (LIGO) posvećena je isključivo otkrivanju gravitacijskih valova. Ova zvjezdarnica koristi svoja istraživanja za otkrivanje astronomskih događaja kao što su eksplozije gama zraka i mogući sudari sa Zemljom. Gravitacijski valovi iz supernova, crnih rupa i neutronskih zvijezda promatraju se i mjere radi istraživanja i razumijevanja kako i kada su nastali.
U fizici i optičkoj interferometriji, kao i u astronomiji, Michelsonov interferometar se koristi za detekciju gravitacijskih valova i za generiranje optičkog diferencijalno-faznog pomaka demodulatora (DPSK). DPSK pretvara fazno kodirani signal u signal kodiran intenzitetom. To omogućuje pojačanje signala i povećava i kvalitetu i količinu podataka koji se mogu prenijeti.
Michelsonov interferometar radi tako da ima dva zrcala postavljena pod kutom od 90 stupnjeva. Treće, djelomično posrebreno zrcalo postavljeno je između njih pod kutom od 45 stupnjeva. Kako se svjetlost kreće kroz djelomično posrebreno zrcalo, ona dijeli snop svjetlosti i svaki snop ide drugačijim putem. Ova interferencija zbog odvojenih valnih duljina pretvara se u stazu valne duljine koju detektira interferometar. Signal se pojačava kako se ponovno spaja, što povećava kvalitetu prijenosa.
Interferometrijski podaci koriste se u oceanografiji za određivanje stanja oceanske aktivnosti. Interferometar detektira valne duljine pomoću algoritma poznatog kao parametarski algoritam pronalaženja (PRA). PRA može koristiti informacije prikupljene od radara sa sintetičkim otvorom na stazi (AT-InSAR) s podacima o vjetru i pretvara ih u informacije korisne za meteorološke centre. Informacije kao što su visina valova, duljina valova i smjerovi valova pomažu u određivanju vremenskih obrazaca i mogućih aktivnosti na dnu oceana.