Pravo internetskog poslovanja je zakon koji se odnosi na pravna pitanja koja se odnose na online poslovanje. Neka od pitanja uključuju cybersquatting, pitanja zakona o autorskim pravima koja se odnose na uspostavljanje i održavanje web stranice te poslovne ugovore koji se pregovaraju i izvršavaju putem interneta. Tvrtkama je potrebna sigurnost kako bi obavljale svoje poslovanje na webu na siguran način, a zakon o internetskom poslovanju često pruža pravni lijek ako se to ne dogodi. Svaka tvrtka koja dio ili cijeli posao obavlja online podliježe poslovnom zakonu, a ne samo web-mjesta za e-trgovinu. Te tvrtke uključuju osiguravajuća društva, pružatelje zdravstvenih usluga i odvjetnička društva.
Cybersquatting se događa kada pojedinac kupi naziv domene bez ikakve namjere da ga koristi. Svrha je preprodati naziv domene za profit, često vlasniku tvrtke ili pojedincu koji to želi jer se odnosi na njezinu tvrtku ili ime. Cybersquatteri krše zakon o internetskom poslovanju, a žrtve često mogu tužiti ili ići na arbitražu prema Zakonu o zaštiti potrošača protiv cybersquattinga (ACPA) u Sjedinjenim Državama i sličnim zakonima u drugim zemljama. Tužitelj koji je uspješan često može dobiti prijenos imena domene na njega kao i isplatu novčane štete. Tužitelj često mora pokazati da se tuženik pokušao povezati s žigom kupnjom naziva domene i sjediti na njemu s nadom da će ostvariti dobit prodajom vlasnika žiga.
Zakon o autorskim pravima i zakon o internetskom poslovanju preklapaju se kada webmasteri i drugi objavljuju sadržaj na web stranici. Objavljivanje na webu često je redoviti zadatak vlasnika web stranica, a može uključivati objavljivanje djela koja su stvorili drugi. Kada se djela koriste bez dopuštenja, vlasnik tvrtke može biti odgovoran za kršenje autorskih prava. Na primjer, zakon o internetskom poslovanju štiti rad fotografa od kopiranja i uključivanja kao dijela web kopije na tuđu web stranicu. Neka djela ne zahtijevaju dopuštenje, kao što su djela u javnoj domeni ili ona koja se smatraju poštenom upotrebom u svrhe vijesti i komentara.
Poslovni ugovori se često pokreću i izvršavaju online na dnevnoj bazi, a mnogi od njih podliježu zakonu o internetskom poslovanju. Jedan od glavnih razloga je zbog elektroničkih potpisa koji se koriste za online finalizaciju ugovora. Zakon o elektroničkim potpisima u globalnoj i nacionalnoj trgovini donesen u Sjedinjenim Državama primjer je zakona koji provodi ugovore potpisane elektronički i čini ih obvezujućim. Neki primjeri uključuju ugovore putem klika, u kojima potrošač ili posjetitelj weba potpisuje ugovor klikom na gumb “Slažem se” ili sličan gumb prije kupnje ili pregledavanja ugovora.