Intravenski kalij je injekcija kalija, minerala koji pomaže stanicama, tkivima i organima u tijelu da pravilno funkcioniraju, a koji se daje izravno u krvotok. Dovoljna razina kalija neophodna je za rad srca. Također pomaže tijelu da pravilno probavi hranu i pomaže u radu mišića. Liječnik može dati pacijentu intravenski kalij ako je razina u pojedinca opasno niska.
Većina ljudi dobiva sav kalij potreban svom tijelu zdravom prehranom. Sadrži ga mnogo voća, povrća, mliječnih proizvoda i mesa. Međutim, prehrana bogata natrijem može povećati količinu kalija potrebnu za pravilno funkcioniranje tijela. Druga stanja i bolesti, kao što su proljev, pothranjenost i Crohnova bolest, također mogu smanjiti količinu kalija u krvotoku.
Određeni lijekovi također mogu utjecati na razinu kalija. Ljudi koji uzimaju određene diuretike imaju veći rizik od nedostatka kalija, stanja koje se naziva hipokalijemija. Kortikosteroidi, antacidi, inzulin i laksativi također mogu sniziti razinu kalija kod nekih ljudi. Pojedinci koji uzimaju lijekove za gljivične infekcije ili astmu također mogu imati manjak razine.
Osobe s niskom razinom kalija možda uopće nemaju simptome. U nekim slučajevima hipokalijemija se otkriva tek tijekom rutinske pretrage krvi. Slabost, umor, grčevi, zatvor i abnormalni otkucaji srca potencijalni su znakovi hipokalijemije. Osobe koje imaju ove simptome trebale bi posjetiti svoje liječnike na analizu krvi kako bi dijagnosticirali stanje ili ga u potpunosti isključili.
Mnogi pacijenti s hipokalemijom mogu povećati razinu kalija oralnim suplementima. Ekstremno niske razine kalija mogu biti kobne. Ovi slučajevi su rijetki, ali je vjerojatno da će liječnici te pacijente liječiti intravenskim kalijem kako bi srce i drugi organi bili manje ugroženi.
Ljudi s bubrežnim bolestima ili problemima mogu imati previše kalija u svojim tijelima, što može dovesti do stanja zvanog hiperkalijemija. Višak kalija može biti jednako opasan kao i nedostatak kalija. Previše minerala u tijelu može uzrokovati zastoj srca i smanjiti kontrolu živaca i mišića. Liječnici moraju pažljivo pratiti pacijente koji primaju intravenski kalij kako bi bili sigurni da njihova razina ne postane previsoka, osobito ako imaju problema s bubrezima.
Lijekovi poput nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) i ACE inhibitora za visoki krvni tlak, migrene, dijabetes i bolesti srca mogu povisiti razinu kalija, povećavajući rizik od hiperkalijemije. Drugi lijekovi, kao što su beta blokatori, neki imunosupresivi i lijekovi protiv zgrušavanja, također mogu povećati količine kalija u krvi. Međutim, pojedincima koji uzimaju ove lijekove obično se ne daje intravenski kalij, osim ako im razina u krvi nije dovoljno niska da može biti smrtonosna.