U osnovi, introvert je osoba koja je rezervirana, tiha i usamljena. Introverzija i njezina suprotnost, ekstroverzija, također napisana ekstraverzija, čine krajeve kontinuuma koji opisuje jedan aspekt osobnosti svake osobe. Koncept je popularizirao rad psihologa Carla Junga.
Jung je introverta opisao kao osobu čija je psihička energija usmjerena prema unutra. Iako većina modernih psihologa ne vjeruje u postojanje “psihičke energije” same po sebi, slažu se da je osoba s ovom vrstom osobnosti više zabrinuta i zainteresirana za svoje vlastite misli nego za vanjski svijet. Introverti se često ponašaju kao sramežljivi i radije provode vrijeme sami ili s jednim ili dva bliska prijatelja. Obično osjećaju više energije i mogu raditi produktivnije kada su sami.
Iako se općenito smatra poželjnijim biti ekstrovert u zapadnom društvu, a ekstrovertne osobine se potiču, biti introvert ima značajne prednosti. Ti ljudi često se ističu u visokom obrazovanju, u kojem je sposobnost da se velike količine vremena posvete vlastitim mislima velika prednost. Također su često sposobni uspostaviti vrlo duboka i bliska prijateljstva.
Psiholog Hans Eysenck pretpostavio je da introvert doživljava više moždane aktivnosti od ekstrovertnog i stoga je stalno u višem stanju stimulacije bez okretanja vanjskim izvorima. Stoga velike gomile ljudi bez kojih je ekstrovertu dosadno može biti pretjerano poticajno za introverta ili mu je teško obratiti pozornost. Jedna studija je pokazala da ti ljudi imaju veći protok krvi u područjima mozga koji kontroliraju logiku i rješavaju probleme.
Postoje i neki nedostaci ovog tipa osobnosti. Takve osobe često teško sklapaju prijateljstva s drugima i mogu postati usamljene. Događaji s velikim skupinama ljudi mogu im biti neugodni i mogu biti doživljeni kao nepristojni ili nepristojni. Introverti se vjerojatno neće isticati u karijerama u kojima je bitna angažirana osobna interakcija sa strancima. Studija psihologa Davida Myersa pokazala je da je manja vjerojatnost da će ti ljudi biti “sretni” od ekstroverta, iako je razlog te korelacije nejasan.
Ljudi koji su znatiželjni o tome gdje spadaju u spektru osobnosti mogu pronaći mnoge samotestove dostupne u knjigama i na internetu. Međutim, trebali bi imati na umu da većina ljudi ne pada na krajnosti spektra i da zapravo imaju značajke svake vrste.