Iscrpljenost od stresa je kombinacija fizičke i emocionalne iscrpljenosti koja je posljedica dugotrajnih stresnih situacija. U kombinaciji s nedostatkom odmora, iscrpljenost može biti vrlo iscrpljujuća. Ljudi koji pate od ovog stanja osjećaju se preplavljeni događajima oko sebe. Mnogi također doživljavaju osjećaj frustracije i bespomoćnosti. Ako se ne riješi, može dovesti do dodatnih zdravstvenih problema.
Imunološki sustav, prva linija obrane tijela od bolesti, pod utjecajem je stresa. Velike količine hormona oslobađanja stresa koji deprimiraju imunološki sustav. Kratkoročno, to možda neće imati štetan učinak, ali dugoročno će imunološki sustav biti ugrožen ovim hormonima. Iscrpljenost stresom povezana je s depresijom, srčanim bolestima i povećanom osjetljivošću na zarazne bolesti.
Iscrpljenost od stresa također utječe na radni učinak. Donošenje ispravne odluke može biti vrlo teško za pojedinca koji pati od iscrpljenosti. U korporativnom svijetu ovo stanje se često naziva izgaranjem. Neka radna okruženja pod visokim pritiskom ne uzimaju dovoljno u obzir stres, što otežava radnicima da komuniciraju svoje potrebe.
Pojedinci svih dobi, klasa i zanimanja mogu biti pogođeni iscrpljenošću od stresa. U slučaju učenika, školski rad visokog intenziteta u kombinaciji s dugim radnim vremenom može biti opasan. Domaćice često žongliraju s raznim teškim zadacima, uključujući brigu o djeci i održavanje kućanstva. Druge osobe mogu doživjeti jedinstvenu kombinaciju čimbenika koji rezultiraju iscrpljenošću.
Kako bi se spriječila iscrpljenost stresom, treba koristiti tehnike upravljanja stresom, počevši od dovoljno zdravog sna. Postoje razne tehnike za poboljšanje navika spavanja, počevši od postavljanja dosljednog rasporeda spavanja. Pokazalo se da i suzdržavanje od hrane, stimulansa i vježbanja najmanje četiri sata prije spavanja poboljšava san. Spavaća soba treba biti mirna, tiha i uredna kako bi se spavačima opustili. Mnogo je lakše donositi racionalne i produktivne odluke kada se pravilno odmorite.
Stres također treba držati na kontrolisanoj razini, a pojedinci ne bi trebali biti sramežljivi u komuniciranju svojih potreba. Ljudi bi trebali biti svjesni onoga što ih uznemirava i stresira, a probleme bi trebalo rješavati, a ne zakopavati. Razvijanje uravnoteženog i zdravog života dobra je tehnika upravljanja stresom, a ljudi bi se trebali potruditi družiti se i izgraditi veze izvan svog stresnog okruženja. Od pomoći je i zdrava prehrana. Neki pojedinci također imaju koristi od religijske prakse, meditacije ili opuštajućih tjelesnih disciplina kao što je joga.
Ako se stres može smanjiti prije nego što pojedinac dosegne fazu iscrpljenosti, najvjerojatnije će rezultirati sretnijim i zdravijim životom. U nekim slučajevima može biti potrebna stručna pomoć kako bi se pomoglo u primjeni tehnika zdravijeg života. Veća svijest o iscrpljenosti stresom, osobito u korporativnim okruženjima, dovela je do veće podrške zaposlenicima koji pate od stresa. Ovo može biti stanje koje se može izbjeći.