Iscrpljenost ega opisuje teoriju o ograničenoj sposobnosti osobe da riješi probleme pomoću kognitivnog razmišljanja ili pokaže samokontrolu kada se potroši energija potrebna za složene zadatke. Temelji se na konceptu da ljudi posjeduju ograničene resurse za reguliranje načina na koji obrađuju komplicirane informacije i reguliraju emocije. Kada se ta energija iscrpi, uzrokuje iscrpljivanje ega i narušava sposobnost obavljanja zadataka koji zahtijevaju samokontrolu.
Psiholozi vjeruju da ego regulira izvršno funkcioniranje mozga kada se osoba suočava s poslovima koji zahtijevaju aktivnu pažnju, logiku ili razmišljanje. Ova unutarnja sposobnost omogućuje osobi da analizira činjenice kako bi donijela zaključke i odlučila. Također dopušta osobi da vježba snagu volje za kontrolu emocija i ponašanja. Kasno tijekom dana, ovaj ograničeni resurs nestaje i dolazi do iscrpljivanja ega.
Istraživači su otkrili da iscrpljenost samo ometa sposobnost osobe da koristi rasuđivanje i logiku u rješavanju problema, što se naziva aktivnom funkcijom sebe. Informacije pohranjene u memoriji kao opće znanje, kao što je vokabular, ne zahtijevaju aktivnu kontrolu i na njih ne utječe iscrpljivanje ega. Ovo neaktivno funkcioniranje omogućuje osobi obavljanje jednostavnih zadataka koji izgledaju automatski.
Osiromašenje ega moglo bi objasniti zašto ljudi na dijeti mogu odoljeti iskušenju da jedu hranu koja goji rano tijekom dana. Teorija sugerira da se do kraja dana energija koja se koristi za samokontrolu iscrpljuje, a sposobnost kontrole emocionalnog ponašanja postaje narušena. Drugi primjer opisuje kako bi se par mogao svađati kad se vrati kući s posla jer su sredstva potrebna za emocionalnu samokontrolu iscrpljena složenim razmišljanjem na radnom mjestu.
Središnji dio mozga regulira izvršne funkcije obradom vizualnih informacija, tumačenjem mentalnih slika i analizom verbalnog unosa, prema ovim teorijama. Za aktivnu obradu ove vrste podataka, koji se oslanjaju na razinu energije u ovom dijelu mozga, osoba treba usmjerenu pozornost. Dostupni su ograničeni resursi za održavanje samokontrole i motivacije da se aktivno držite posla kada se suočite s ometanjima. Studije pokazuju da mozak koristi jednu petinu svih potrošenih kalorija za pravilno funkcioniranje, iako predstavlja samo dva posto ukupne tjelesne težine. Kada kalorijska energija nestane, dolazi do iscrpljivanja ega i intelekt pati.
Neki psiholozi kažu da nedostatak sna pridonosi iscrpljenju ega jer se mentalna energija regenerira kada se odmara. Predlažu planiranje važnih zadataka rano u danu i poznavanje simptoma iscrpljenosti ega. Glad, ljutnja, tuga i drugi emocionalni poremećaji koji troše energiju također mogu utjecati na sposobnost osobe da donosi logične odluke.