Ishemija malih žila je stanje u kojem je protok krvi kroz male arterije i arteriole ograničen zbog začepljenja ili suženja žila. Teška ili dugotrajna ishemija može uzrokovati odumiranje tkiva koje se hrani malim žilama zbog nedostatka kisika. Učinci su obično najizraženiji u mozgu, koji razvija lezije bijele tvari (WML), smanjen volumen bijele tvari i lakunarni infarkt, iako ishemijska bolest malih žila također može uzrokovati oštećenje srca i bubrega. Iako su specifični uzroci ishemijske bolesti malih krvnih žila nepoznati, osobe starije životne dobi ili osobe koje pate od hipertenzije ili dijabetes melitusa imaju veći rizik od razvoja ovog poremećaja.
Ishemija se javlja kada arterija ili arteriola postanu preuske ili začepljene. Arterioskleroza, odnosno otvrdnuće arterija, uzrokovana je masnim naslagama unutar žila zbog kojih stijenke postaju krute i nefleksibilne. Naslage, koje se nazivaju i plakovi, čine unutrašnjost žila uskom, dopuštajući manje krvi da prolazi. Imunološki sustav na plakove gleda kao na rane i reagira stvaranjem kronične upale, što može dovesti do krvnih ugrušaka koji potpuno blokiraju žile i uzrokuju smrt tkiva u zahvaćenom organu. Kada se ovaj proces dogodi u malim arterijama i arteriolama, naziva se ishemija malih krvnih žila ili ishemijska bolest malih krvnih žila.
Znanstvenici su opsežno istraživali arterijske bolesti, ali još uvijek je nejasno zašto neki ljudi razviju bolest u malim žilama, a ne u većim arterijama. Međutim, znanstvena zajednica identificirala je nekoliko mogućih čimbenika rizika. Žene češće razvijaju ishemijsku bolest malih krvnih žila nego muškarci, a nedostatak estrogena povećava šanse za razvoj ovog poremećaja. Čimbenici životnog stila, kao što su nedostatak tjelovježbe, pušenje i pretilost, također su čimbenici rizika. Dijabetes melitus, inzulinska rezistencija, hipertenzija i starija dob također su povezani s ovim stanjem.
Ishemija malih krvnih žila uzrokuje karakterističan uzorak oštećenja u mozgu. Siva tvar, koja se većinom sastoji od staničnih tijela neurona mozga, uglavnom se hrani većim arterijama. Bijela tvar mozga, koja se nalazi dublje u mozgu i većinom se sastoji od mijeliniziranih aksona neurona, hrani se dugim, malim arterijama i arteriolama. Kao rezultat toga, bolest malih krvnih žila uzrokuje WML; lakunarni infarkti, koji su mali duboki ishemijski moždani udari; i smanjenje volumena bijele tvari koje uključuje gubitak mijelina. Multipla skleroza također uzrokuje WML i gubitak mijelina, ali kroz drugačiji proces.
U srcu ova bolest uzrokuje simptome kao što su bol u prsima ili pritisak, nedostatak zraka i umor. Simptomi su isti kao oni uzrokovani bolešću većih krvnih žila srca, ali se mogu pojaviti čak i kada su veće žile zdrave. Ako standardni srčani testovi, poput elektrokardiograma ili koronarnog angiograma, ne pokažu bolest većih žila, zdravstveni djelatnik može provesti test endotelne disfunkcije kako bi izmjerio protok krvi kroz male žile. Medicinski stručnjaci liječe ishemiju malih krvnih žila u srcu istim lijekovima kao ishemiju velikih krvnih žila, ali operacija i stentovi nisu opcija.
Ishemijska bolest malih krvnih žila također može oštetiti bubrege. Glomuleri, strukture unutar nefrona bubrega koje su uključene u filtriranje krvi kako bi se formirao urin, trpe oštećenja zbog toga. Funkcija bubrega je zahvaćena kada male žile u glomulerima razviju plakove i endotelnu disfunkciju. Ljudi koji imaju bolest malih krvnih žila u mozgu vrlo su vjerojatno da će također imati problema s bubrezima, a budući da se disfunkcija bubrega često ne dijagnosticira, zdravstveni djelatnici trebali bi razmotriti testiranje stope glomularne filtracije kod pacijenata koji pokazuju WML i lakunarne infarkte u mozgu.
Vitalni organi mogu pretrpjeti trajna oštećenja od ishemijske bolesti malih krvnih žila. Zdrav način života koji uključuje prehranu s niskim udjelom masti, redovitu tjelovježbu, održavanje zdrave tjelesne težine i izbjegavanje duhana uvelike doprinosi prevenciji ovog potencijalno ozbiljnog poremećaja. Pravilno medicinsko praćenje i liječenje, zajedno sa svim potrebnim promjenama načina života, mogu smanjiti oštećenje organa kod ljudi koji već boluju od ishemijske bolesti malih krvnih žila.