Ishemijska bolest srca medicinski je izraz za stanje koje mnogi od nas neformalno poznaju kao koronarna arterijska bolest. Ovo stanje, iako se liječi, može biti “tiho” i ne uzrokovati uočljive simptome kod nekih ljudi koji ga imaju. U drugim slučajevima ovo stanje stvara neugodne simptome, što je zapravo dobro jer preventivno liječenje stanja može započeti. Čak i uz dostupno liječenje, “tihi” slučajevi se možda neće primijetiti i mogu rezultirati iznenadnom smrću zbog masivnog srčanog udara ili fatalnih aritmija.
U suštini, ishemijsku bolest srca možete definirati kao naslage masti ili plaka koji se javljaju u stijenkama koronarnih arterija. Budući da te naslage smanjuju dotok krvi u srce, može se dogoditi nekoliko stvari. Prvo, srce mora jače pumpati da bi dobilo potrebnu opskrbu kisikom. To može rezultirati povećanjem srčanog mišića, što je vrlo opasno, pogotovo ako ljudi nisu svjesni problema. Povećano srce i smanjena opskrba kisikom mogu stvoriti iznenadne aritmije, a potpuna okluzija koronarne arterije može dovesti do incidencije srčanog udara. Ishemijska bolest srca jedna je od najvjerojatnijih uzroka srčanog udara i odgovorna je za smrt oko pola milijuna ljudi godišnje samo u SAD-u.
Brojni su čimbenici rizika za razvoj ovog stanja. To uključuje obiteljsku anamnezu, visoku razinu kolesterola, prekomjernu tjelesnu težinu, pušenje, visoki krvni tlak i dijetu s visokim udjelom masti (čak i ako ne dovodi do debljanja). Stres je još jedan uzrok koji može stvoriti stanje, obično u kombinaciji s drugim simptomima. U ranim godinama stanja, većina ljudi nije svjesna da ga ima, osim ako ne počnu razvijati bolove u prsima tijekom vježbanja.
Nakon što se dijagnosticira ishemijska bolest srca, počinje plan liječenja s lijekovima i promjenama načina života. Promjene u načinu života uključuju prehranu s niskim udjelom masti, redovitu umjerenu tjelovježbu, mršavljenje i prestanak pušenja. Ovo će biti samo dio bitke jer ne mora nužno poništiti masne naslage u koronarnim arterijama.
Cilj je tada spriječiti pogoršanje ishemijske bolesti srca, a to se čini raznim lijekovima. To uključuje davanje nitrata za bol u prsima, beta-blokatora za usporavanje otkucaja srca u mirovanju, lijekove za kalcijeve kanale koji mogu spriječiti aritmije i razrjeđivanje krvi, ili posebno lijekove za razrjeđivanje trombocita koji pomažu spriječiti zgrušavanje krvi u užim arterijama od normalnih. Lijekovi protiv kolesterola zvani statini, koji pomažu u snižavanju kolesterola u krvi, također se mogu koristiti za smanjenje većeg nakupljanja plaka u koronarnim arterijama. Zbog mogućnosti iznenadnih aritmija opasnih po život, stanje se može dodatno liječiti implantacijom defibrilatora koji pomaže u kontroli nenormalno ubrzanog srčanog ritma.
Ako liječnici smatraju da je ishemijska bolest srca dovoljno ozbiljna, mogu se odlučiti za nekoliko kirurških ili neinvazivnih postupaka za rješavanje tog stanja. Ljudi mogu imati tretmane kao što je balon angioplastika, koja može pomoći u proširenju koronarnih arterija ako ne dobivaju odgovarajuću opskrbu srca krvlju. Alternativno, operacija koronarne premosnice može pomoći u poboljšanju stanja srca. Ako je povećanje srca ozbiljno i opasnost od smrtonosnog infarkta miokarda ili životno opasnih aritmija ostaje nekontrolirana implantiranim defibrilatorom, tada može biti potrebna transplantacija srca.