Ishemijska vaskularna bolest je stanje koje karakterizira sužavanje krvnih žila. Kada su arterije jako sužene i protok krvi je smanjen, tjelesne stanice su lišene hranjivih tvari i kisika. Srce ili mozak mogu patiti ako se ishemija nalazi u tim regijama. Ako se ovo stanje pojavi izvan ovih područja, manifestira se kao bolest perifernih arterija. Moždani udar, srčani udar i demencija su neki od mogućih ishoda ove bolesti.
Jedan od glavnih uzroka ishemijske vaskularne bolesti je ateroskleroza, nakupljanje masti i drugih tvari koje stvaraju plak unutar arterija. Kada je unutarnja sluznica arterija oštećena, dolazi do upale i počinje se stvarati plak. Iako bi nakupljanje plaka moglo biti gore u određenim arterijama, ljudi s aterosklerozom općenito imaju to stanje u cijelom kardiovaskularnom sustavu. Čimbenici rizika za razvoj ateroskleroze uključuju pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak i visok kolesterol. Ostali čimbenici koji povećavaju vjerojatnost razvoja ateroskleroze su prehrana, nedostatak tjelovježbe i pretilost.
Najčešći oblik ishemijske vaskularne bolesti je bolest perifernih arterija, koja zahvaća krvne žile izvan srca i mozga. Kako se plak stvara u arterijama nogu, ruku ili bubrega, protok krvi se postupno blokira. Stanje može biti asimptomatsko desetljećima. Vjeruje se da stanje može početi već u tinejdžerskoj dobi, a potrebno je mnogo godina da postane uočljivo. Kada stezanja postanu jaka, javljaju se simptomi, uključujući hladne ruke ili stopala, grčeve ili bol u mišićima nogu, te smanjen ili odsutan puls ruku ili nogu.
Koronarna arterijska bolest je oblik ishemijske vaskularne bolesti koja zahvaća srce. Arterije koje osiguravaju hranjive tvari i kisik srčanom mišiću postaju toliko sužene da je mišić u suštini gladan. Angina ukazuje na prisutnost suženih koronarnih arterija i nedovoljnu opskrbu kisikom. Kada je dio srčanog mišića potpuno lišen kisika, dolazi do infarkta miokarda – srčanog udara. Ako liječenje nije brzo, moguće je trajno oštećenje srca.
Većina moždanih udara posljedica je gubitka opskrbe mozga krvlju. Ugrušci koji nastaju iz nestabilnog plaka vodeći su uzrok moždanog udara. Ateroskleroza je rijetko lokalizirana, pa su pacijenti koji su pretrpjeli srčani udar ili imaju bolest perifernih arterija pod povećanim rizikom od moždanog udara. Sumnja se da vaskularna bolest koja zahvaća mozak doprinosi razvoju demencije. Dugotrajno smanjenje protoka hranjivih tvari i kisika u mozak može uzrokovati sve veći gubitak funkcije mozga.
Učinkovito sprječavanje ishemijske vaskularne bolesti počinje dok su ljudi mladi. Mnogi čimbenici načina života koji se mogu kontrolirati igraju ulogu u razvoju bolesti. Redovita tjelovježba, održavanje zdrave tjelesne težine i pažljivo vođenje prehrane poboljšavaju zdravlje srca i krvnih žila. Vjeruje se da izbjegavanje zasićenih i trans masti uz povećanje količine svježeg voća i povrća smanjuje rizik od razvoja bolesti. Korištenje duhana sužava arterije, pa se pušačima savjetuje da započnu program odvikavanja od pušenja.