Izostanak zbog bolesti javlja se kada zaposlenici izostaju s posla iz razloga koji proizlaze iz zdravstvenih problema. Stopa izostajanja s posla zbog bolesti povezana je s cjelokupnim zdravljem radne snage, kao i sa specifičnim čimbenicima u svakoj pojedinoj profesiji. Politika radnog mjesta i nacionalni standardi također utječu na stopu izostajanja s posla zbog bolesti, kao i kulturne norme i osobni stavovi među radnicima.
Sveukupno zdravlje određene populacije radne snage igra ključnu ulogu u određivanju stope po kojoj zaposlenici obolijevaju i zahtijevaju slobodno vrijeme. Fizičke karakteristike radne snage izravno pridonose ovoj stopi. Radna snaga koja ima prekomjernu tjelesnu težinu, sjedeći i sklona pušenju i piću imat će, pod svim ostalim jednakim uvjetima, višu stopu izostajanja samo zato što te karakteristike dovode do niže ukupne razine dobrog zdravlja. Neki poslodavci svjesno poduzimaju korake za promicanje prakse zdravog života među radnicima kako bi smanjili ovu stopu, praksu koja ima dodatnu korist od snižavanja stopa osiguranja u cijeloj skupini zaposlenika.
Medicinski standardi utječu na stopu po kojoj zaposlenici izostaju s posla zbog bolesti. U mnogim su zemljama medicinski stručnjaci u velikoj mjeri odgovorni za utvrđivanje koje su bolesti dovoljno teške da opravdavaju odsutnost s posla. Ovi standardi se s vremenom razvijaju. Na primjer, stopa izostajanja s posla zbog bolesti bila je viša u Sjedinjenim Državama u godinama nakon Drugog svjetskog rata nego u desetljeću prije rata uglavnom zato što su se standardi i praksa promijenili unutar medicinske zajednice.
Karakteristike individualnih radnika imaju izražen utjecaj na stopu izostajanja s posla zbog bolesti. Zaposlenici koji negativno gledaju na svoje zdravlje, bez obzira na objektivne kriterije, češće su bolesni. Stariji radnici vjerojatno će biti dulje bolesni, što može proizaći iz potrebe za dužim razdobljem oporavka. Radnici na poslovima koji su fizički ili emocionalno zahtjevniji mogu imati višu stopu izostanaka s posla kao rezultat specifičnih fizičkih i mentalnih zahtjeva tih poslova te ozljede i stresa koji rezultiraju.
Izostanak s posla i zadovoljstvo poslom također su usko povezani. Zaposlenici koji su zadovoljni svojim poslom i osjećaju da imaju dovoljno vremena i resursa za dobro obavljanje tog posla manje su skloni javljati se bolesnima. Radnici koji su nezadovoljni ili preopterećeni češće uzimaju bolovanje. To može proizaći iz psiholoških čimbenika, ali također može biti povezano s fiziološkim utjecajem stresa.
Blizi nadzor uprave nad izostancima zbog bolesti obično smanjuje stope. Zaposlenici reagiraju na pomniji nadzor smanjenjem broja poziva na bolovanje bez razloga. Pažljiva pažnja prema zdravlju radne snage također pomaže u smanjenju ukupne stope bolesti među radnicima.