Izvozni akreditiv je oznaka koju banka izvoznika daje trgovačkoj ispravi izdanoj u ime uvoznika, koja jamči plaćanje kupljene robe. U međunarodnoj trgovini dvije su banke uključene u prodajnu transakciju. Banka izdavatelj kreira akreditiv u ime uvoznika, odnosno kupca, i naziva ga uvoznim akreditivom. S druge strane transakcije, banka savjetodavna je banka za izvoznika ili prodavača, koja prihvaća pismo za obradu plaćanja od banke izdavatelja. Savjetodavne banke pismo nazivaju izvoznim akreditivom.
Akreditivi olakšavaju međunarodnu trgovinu i čine transakcije sigurnijim i za uvoznike i za izvoznike. U općem smislu, akreditiv je poput ovjerenog čeka, koji jamči plaćanje od strane banke ako su unaprijed ispunjeni određeni uvjeti kako bi prodavač mogao isporučiti robu znajući da je plaćanje u escrow-u od strane neosporne treće strane. Nakon što je kupoprodajni ugovor potpisan između uvoznika i izvoznika, uvoznik ga nosi u svoju banku na izdavanje akreditiva. Banka izdavatelj pismo označava kao uvozni akreditiv jer se bavi uvoznom stranom transakcije.
Uvoznik obično prenosi akreditiv na izvoznika. U ovom trenutku pismo postoji na izvoznoj strani transakcije. Izvoznik otprema robu i preuzima teretnicu i pismo svojoj banci, banci savjetodavnoj, na obradu. Banke koje savjetuju pismo nazivaju izvoznim akreditivom jer su obveze koje će izvršiti kako bi dovršile transakciju isključivo u ime izvoznika. Savjetodavna banka dostavlja dokumente banci izdavatelju, a u zamjenu prihvaća odgovarajuće plaćanje.
Banke izdavateljice teretnicu primljenu od savjetodavne banke ili izvoznika prosljeđuju uvozniku, koji je koristi za potraživanje robe od brodara. Izvozni akreditiv uklanja rizik slanja robe i plaćanja novca stranim stranama tako što u transakciju ubacuje banke koje djeluju kao escrow agent. I banka izdavatelj i banka koja daje savjete obvezuju se točnim uvjetima navedenim u pismu. Ne postoji stvarna mogućnost da jedna strana može prevariti drugu tako da preuzme plaćanje bez otpreme robe ili uzme robu bez prijenosa plaćanja.