Razvoj umjetne inteligencije (AI) često se kategorizira u dva različita oblika s različitim ciljevima, a to su jaka i slaba umjetna inteligencija. Jaka AI oblik je umjetne inteligencije čija je namjena da bude jednaka ili veća od ljudske inteligencije s obzirom na rješavanje problema i kognitivne sposobnosti. Slab AI, također nazvan uski AI, zamišljen je kao program koji može riješiti probleme ili inteligentno djelovati unutar uskog fokusa ili za specifične zadatke. Velik dio nedavnog rada bio je usmjeren na razvoj uskih AI platformi, dok se jaka AI često smatra općim ili dugoročnim ciljem za AI programere.
Snažna umjetna inteligencija općenito se smatra oblikom umjetne inteligencije dizajniranom da blisko oponaša ljudsku inteligenciju i spoznaju. Takva umjetna inteligencija trebala bi biti jednaka ili nadmašiti ljudski mozak u njegovoj sposobnosti rješavanja problema i učinkovitog “razmišljanja” i “učenja” nakon što je stvoren. Iako trenutno postoje ograničenja u razvoju jake AI, postoje brojni argumenti koji su izneseni u prilog potencijala za budući razvoj u ovom području. Općenito, međutim, tehnološka i znanstvena ograničenja kočila su razvoj jače i šire umjetne inteligencije.
Tehnološka ograničenja jake umjetne inteligencije uključuju hardver koji je dostupan, dok znanstvena ograničenja uključuju ljudsko razumijevanje kognitivne misli. Računalni hardver potreban za potpunu emulaciju “procesne snage” ljudskog mozga jednostavno ne postoji od 2011., a u najboljem slučaju obrada mozga može se oponašati sporijom brzinom pomoću moćnog hardvera. Znanstveno razumijevanje kognitivnih procesa u mozgu, uključujući kako različiti biološki aspekti moždane kemije i anatomskog sastava utječu na misao, također je još uvijek ograničeno. Malo je vjerojatno da će se jaka umjetna inteligencija u potpunosti razviti dok se ta ograničenja ne prevladaju, za što neki stručnjaci vjeruju da bi to moglo biti do sredine 21. stoljeća, dok drugi nagađaju da bi za postizanjem mogle trebati stotine godina.
Najnoviji napredak u umjetnoj inteligenciji odnosi se na usku ili slabu umjetnu inteligenciju, kao što su specifične aplikacije koje mogu prepoznati ljudski govor ili riješiti određene vrste problema. Jaka AI bi kombinirala ove različite aspekte umjetne inteligencije u jedan program koji može prepoznati vanjske podatke, rješavati probleme i učinkovito se ponašati na inteligentan način. Točna priroda onoga što definira inteligentno ponašanje, međutim, bila je razlog za brojne kontroverze i rasprave, ostavljajući točnu definiciju jake AI pomalo teško odrediti. Većina ljudi se slaže da bi takva umjetna inteligencija mogla pokazati sposobnost učenja novih informacija, uključiti takve informacije u prethodno znanje, riješiti probleme i komunicirati na neki način.