Što je Japa?

Japa je oblik meditacije u kojem se riječi ponavljaju. Može uključivati ​​ponavljanje jedne riječi, kao što je “om”, ili može biti cijeli niz riječi ili molitva. Japa može biti tantrička, pisana ili tiha. Smatra se da njegova praksa čisti um i pomaže ljudima da ostave po strani svoje svjetovne brige. Iako se može prakticirati s bilo kojom religijom ili u bilo kojoj zemlji, njegova praksa je najpopularnija u Indiji. Kao rezultat toga, mnogo puta su mantre na sanskrtu.

Riječi ili mantre koje se pjevaju ili pišu obično donose smirenost, tišinu i inspiraciju praktičaru. Većina praktikanata sudjeluje u Japi sjedeći prekriženih nogu na prostirci na podu. Pjevanje, bilo izgovoreno, pisano ili tiho, mora se izvoditi usredotočeno i predano. Ako se radi ispravno, trebalo bi ublažiti stres i stvoriti smireno okruženje u praktičarevu umu.

Ako se koristi tantrički oblik Jape, riječ ili riječi se ponavljaju određeni broj puta. Smatra se najlakšim od ovog oblika meditacije i često se preporučuje početnicima. Samo stvaranje vanjske buke u ovom obliku Jape nastoji isključiti sve druge zvukove, dopuštajući osobi da se usredotoči na svoju molitvu ili mantru. Praktičarka također može varirati svoje napjeve od glasnih do šapta. Osim toga, često se izvodi ispred vatre.

Kada osoba koristi napisanu Japu, mantru, ime Boga kojemu praktikant nudi svoje pjevanje, pa čak i crtež tog Boga može biti napisan na papiru, koru ili drugom pergamentu. Oni koji prakticiraju pisanu Japu vjeruju da ona omogućuje praktičaru da se usredotoči na božanstvo i mantru gledajući riječi, ali ih ne izgovarajući. Kao rezultat toga, riječi koje su zapisane na papiru dobivaju punu pozornost praktičara. U nekim slučajevima, osoba će sudjelovati i u ponavljajućim mantrama. U tim se slučajevima riječi zapisuju stotine ili tisuće puta zaredom.

Neki ljudi izvode tihu Japu. To se radi u umu praktikanta, bez ikakve zvučne buke. Općenito, osoba može početi s glasnim tantričkim zvukovima, a zatim smanjiti razinu buke dok konačno ne izgovori riječi u potpunoj tišini. Vjeruje se da je ovo jedan od najtežih oblika meditacije jer je potpuna usredotočenost na riječi u glavi praktikanta ključna. Međutim, neki ljudi vjeruju da je to najduhovnija od meditativnih praksi.