Jednadžba greda je svaka matematička jednadžba koja se koristi za opisivanje ponašanja greda kada su stavljene pod naprezanje. Jednadžbe proizlaze iz teorije snopa, koja je prvi put razvijena 1700-ih. Znanstvenici i inženjeri koriste jednadžbe snopa kako bi predvidjeli koliko će se greda pomaknuti kada se na njen dio primijeni sila. Često postoji mnogo varijabli u jednadžbama snopa, a za njihovo rješavanje potrebno je poznavanje računa.
Iako su istaknuti znanstvenici iz doba renesanse, Leonardo da Vinci i Galileo Galilei, pokušali matematički opisati svojstva greda pomoću jednadžbe snopa, tek sredinom 18. stoljeća znanstvenici su prvi razvili teoriju greda. Nakon što su jednadžbe formulirane, inženjerima je trebalo još stotinu godina da povjere matematiku teorije snopa dovoljno da ih provedu u praksi. Teorija snopa se ponekad naziva Euler-Bernoullijeva teorija snopa, prema znanstvenicima iz 18. stoljeća, Leonhardu Euleru i Danielu Bernoulliju. Ferrisov kotač i Eiffelov toranj, koji su nastali u 19. stoljeću, bile su prve velike strukture koje su koristile jednadžbu snopa.
Moderni znanstvenici i inženjeri koriste teoriju snopa za predviđanje ponašanja zraka u mnogim različitim situacijama. Jednadžba grede može se koristiti za predviđanje koliko će greda biti pomaknuta ili savijena kada je dio grede podvrgnut određenoj sili. Ove su jednadžbe osobito korisne za određivanje težine koju greda može podnijeti bez savijanja toliko da je integritet strukture ugrožen. Postoje i jednadžbe grede za opisivanje naprezanja na gredi, kako zbog sile drugog objekta koja djeluje na nju, tako i zbog bilo kakvog pomaka u samoj gredi. Te se jednadžbe koriste za određivanje može li greda biti u opasnosti od loma.
Postoji mnogo različitih varijabli pri radu s jednadžbom snopa. Grede koje su pričvršćene na jednom kraju ponašaju se drugačije od greda pričvršćenih na oba kraja. Učinak naprezanja ili težine je različit ovisno o tome gdje djeluje na gredu. Velike i male grede također mogu reagirati na naprezanje na različite načine. S obzirom na sve ove varijable, i da su mnoge od njih izražene kao koordinate, potrebna je sofisticirana razina matematičkog znanja za rješavanje jednadžbe snopa. Jednadžbe u teoriji snopa grade se na principima računa.