Kaprinska kiselina, 10-ugljična masna kiselina, jedna je od niza sličnih masnih kiselina koje se prirodno nalaze u manjim količinama u životinjskim mastima i mlijeku te u određenim biljnim uljima, uključujući palmino i kokosovo ulje. U svom rafiniranom obliku, to mogu biti bijeli kristali ili prozirna, bezbojna ili blijedožuta tekućina. Oba oblika imaju neugodan miris. Također se naziva dekanoična kiselina, koristi se kao antimikrobni pesticid u komercijalnom rukovanju hranom. Također se koristi u proizvodnji celuloznih proizvoda, boja, aroma, masti za podmazivanje, lijekova, parfema, specijalnih sapuna i sintetičke gume.
Kemijska formula za kaprinsku kiselinu piše se kao CH3(CH2)8COOH, a ponekad i kao C10H20O2. Jedna je od tri slične kiseline čija imena potječu od latinske riječi kapar, što znači koza. Kaproinska (C6), kaprilna (C8) i kaprinska (C10) kiseline prisutne su u znatno većim udjelima u kozjem mlijeku nego u kravljem mlijeku i odgovorne su za karakterističan miris kozjeg mlijeka koji može razviti.
Kaprinsku kiselinu mnogi zagovornici prirodne hrane smatraju važnim čimbenikom dobrog zdravlja, te iz tog razloga preporučuju konzumaciju namirnica koje sadrže ovu masnu kiselinu, poput kozjeg mlijeka i kokosovog ulja. Neki zagovornici također sugeriraju da ova kiselina može pomoći u ravnoteži razine inzulina kod ljudi i da pomaže u borbi protiv inzulinske rezistencije. Dok se kaprinska kiselina često opisuje u medicinskoj literaturi kao dio sustava za isporuku koji pomaže dijabetičarima da apsorbiraju propisane količine inzulina, iz toga ne proizlazi nužno da dodavanje hrane bogate ovom tvari ima izravan utjecaj na razinu inzulina. Uvijek je preporučljivo konzultirati se s kvalificiranim zdravstvenim djelatnikom prije određenih promjena u prehrani koje bi mogle imati veliki utjecaj na zdravlje.
Agencija za zaštitu okoliša (EPA) klasificira kaprinsku kiselinu kao općepriznatu sigurnu (GRAS). Profil toksičnosti u dokumentima EPA ne ukazuje na značajne rizike sistemske toksičnosti za ljude, čak i pri visokim razinama doza. Budući da je ova tvar široko rasprostranjena u prirodi i nije bilo naznaka štetnih utjecaja na okoliš, EPA nije zahtijevala studije zaštite okoliša.
Međutim, za rukovanje kaprinskom kiselinom u njezinom rafiniranom obliku, zajamčene su određene sigurnosne mjere. Dugotrajno izlaganje može uzrokovati jaku iritaciju kože, a također je iritirajuće oči. Zagrijavanje uzrokuje isparavanje, a udisanje para ili magle može uzrokovati iritaciju pluća. Simptomi uključuju kašalj ili otežano disanje. Ima točku taljenja od 88°F (oko 31°C) i plamište od 235°F (oko 112°C).