Kardiorespiratorna kondicija odnosi se na to koliko dobro tijelo može prenijeti kisik iz krvi u mišiće tijekom dugotrajne fizičke vježbe. Apsorpcija kisika i stvaranje adenozin trifosfata (ATP) u mišićima se također naziva kardiorespiratornom kondicijom. ATP se koristi za staničnu aktivnost u tijelu kada su razine stanične energije niske. U fitnes okruženju, kardiorespiratorna kondicija se često razlaže na transport kisika i apsorpciju i korištenje kisika.
Prijevoz kisika počinje tijekom udisanja. Kisik ulazi u pluća i apsorbira ga kapilare. Nakon što kisik prođe kroz srce, istiskuje se u razne mišiće i organe, gdje se kisik apsorbira prije nego što se krv vrati u srce i na kraju natrag u pluća za više kisika. Prva faza kardiorespiratornog fitnesa mjeri koliko je ovaj proces učinkovit u tijelu.
Kada kisik dođe do mišića, počinje druga faza kardiorespiratorne kondicije. Mišići moraju raditi na apsorpciji kisika i stvaranju ATP-a. Više mišića u određenom području obično znači više kapilara. Dodatne kapilare mogu poboljšati ovu vrstu kondicije. Nakon što se apsorbiraju, mitohondriji taj kisik pretvaraju u ATP. Mitohondrije su male organele odgovorne za različite aspekte zdravlja stanica i proizvodnje energije.
Izgradnja kardiorespiratorne kondicije uključuje izgradnju više mišićnog tkiva i povećanje kapaciteta pluća kroz aerobnu i anaerobnu aktivnost. Aerobna aktivnost se odnosi na vježbe koje zahtijevaju čestu izmjenu kisika, poput trčanja, trčanja ili plivanja. Anaerobna aktivnost ne zahtijeva visoku razinu kisika. Ove vježbe mogu uključivati trening s utezima i istezanje.
Aerobna i anaerobna aktivnost rade zajedno na povećanju kardiorespiratorne kondicije. Aerobna aktivnost može pomoći povećati kapacitet pluća i transport kisika iz pluća u krv. Anaerobna aktivnost radi na povećanju mišićne mase za dodatne kapilare koje apsorbiraju kisik i bolju učinkovitost apsorpcije kisika.
Postoje tri uobičajena oblika kardiorespiratornih vježbi – jednostavna, umjerena i nekontrolirana. Jednostavne vježbe uključuju hodanje, trčanje i eliptični trening. Umjerene vježbe uključuju plivanje, rolanje i skakanje užeta. Nekontrolirane vježbe mogu biti zabavnije, ali broj otkucaja srca i intenzitet često ovise o individualnoj situaciji i razini vještine. Ove vježbe mogu uključivati košarku, bejzbol i odbojku.
Kardiorespiratorna kondicija obično odgovara vježbanju od 20 do 60 minuta po sesiji. Važno je održavati razinu energije i pozornost na vježbanje tijekom aktivnosti, kako bi se povećala razina kondicije i smanjila mogućnost ozljeda. Nekim početnicima je lakše podijeliti vježbu na dvije do tri manje sesije dnevno. Na primjer, vježbanje tri puta dnevno po 10 minuta isto je kao i 30 minuta vježbanja.