Karikatura je pretjerani portret osobe ili grupe u vizualnom ili književnom obliku. Karikatura je zapravo prilično drevna umjetnost, s nekim primjerima karikature stari tisućama godina, u rasponu od Aristofanovih drama do uredničkih stranica lokalnih novina. Ova umjetnička forma je prilično raznolika, s nizom poznatih praktičara kroz povijest, od Leonarda Da Vincija do Thomasa Nasta. Vjerojatno možete pronaći primjer karikature u svojoj blizini, pogotovo ako imate papir pri ruci, jer većina političkih karikatura iskorištava karikaturu.
Riječ potječe od talijanskog caricare, što znači “učitati ili pretjerivati”, a u engleskom se koristi od 1500-ih, iako su primjeri karikature prethodili uvođenju riječi u engleski jezik. Kao što talijanski korijen sugerira, karikatura je pretjerani portret s nabijenim ili dvojnim značenjem koji može postati prilično složen, osobito u rukama majstora.
Jedna od razlikovnih značajki karikature je sklonost prenaglašavanju dobro poznatih osobina subjekta. Na primjer, netko tko je poznat po tome što ima vrlo osebujan nos mogao bi smatrati da je veličina tog nosa jako pretjerana na karikaturi. Zubi, usne i uši također mogu biti nerazmjerni na karikaturi, što neke ljude navodi da nastalu sliku nazivaju grotesknom ili neugodnom.
Mnoge političke karikature koriste karikaturu kako bi donijele poen. Na primjer, tijekom edvardijanske ere, kritike bogatih prikazivale su neizmjerno debele ljude kako se izležavaju na krevetima s novcem, dajući satirične i oštre komentare o višim klasama. Mnogi su ljudi barem nejasno upoznati s fizičkim izgledom velikih političara, što karikaturu čini vrlo učinkovitim oblikom komentara, jer ljudi prepoznaju obilježje na crtežu i uspostavljaju vezu s političarem, čak i ako ne razumiju u potpunosti detalje problema koje karikatura ističe.
Kao i drugi oblici satire i stripa, karikatura je u mnogim područjima zaštićena zakonom, uz ostale slobode izražavanja. To ponekad može rezultirati priličnom kontroverzom, kao 2005. godine kada su danske novine tiskale brojne karikature muslimanskog proroka Muhameda (Mir neka je s njim), što je izazvalo globalni bijes među muslimanima koji su te slike smatrali uvredljivim. Karikatura je također bila poznati forum za rasističke stereotipe, što se može vidjeti u crtanim verzijama Afroamerikanaca objavljenim u Sjedinjenim Državama tijekom 20. stoljeća, ili u slikama karikiranih Židova koje je njemačka vlada koristila u propagandnim kampanjama tijekom Drugi svjetski rat.