Kartični katalog fizički je popis svih sadržaja knjižnice, organiziran s jednom karticom za svaku jedinicu u knjižnici. Bio je to poznati navigacijski rizik i blagoslov u svim knjižnicama tijekom kasnog 20. stoljeća, kada su fizičke kataloge počele zamjenjivati kompjuterizirane verzije. Neke su ih knjižnice čuvale, često kao sentimentalne uspomene, a neke aktivno održavaju svoje popise, iako je to najčešće u malim, udaljenim knjižnicama.
Potreba za katalogiziranjem knjiga na neki način prisutna je otkako su izmišljene. Dobar katalog omogućuje ljudima da znaju koje publikacije knjižnica ima i gdje ih pronaći, a mnogi sadrže dodatne informacije koje bi mogle biti od pomoći znanstvenicima. Rani knjižnični katalozi držani su na svicima ili u knjigama, a često su tiskani i distribuirani kako bi udaljeni znanstvenici mogli znati koje knjige knjižnica ima.
Koncept kartičnog kataloga uveden je 1800-ih godina i bio je od velike pomoći znanstvenicima. Ti se katalozi mogu konfigurirati na više načina, a njihova organizacija olakšava dodavanje ili uklanjanje knjiga te pronalaženje određenih. Svaki put kada nova knjiga uđe u knjižnicu, za nju se kreira kartica s podacima poput naslova, imena autora, predmeta i lokacije knjige.
Postoji nekoliko načina za postavljanje popisa. Katalog rječnika navodi svaku knjigu u knjižnici abecednim redom, pa da bi pronašao knjigu, pokrovitelj mora znati koji je naslov. Također se mogu organizirati po abecednom redu prema imenu autora ili po ključnoj riječi ili predmetu. Također je moguće pronaći sustavne kataloge, koji se nazivaju i klasificirani katalozi, koji navode knjige prema sustavu kategorizacije knjižnice.
Kao što svatko tko je koristio katalog kartica zna, može biti izazov kretati se njime dok se korisnik ne navikne na njega, posebno u novoj knjižnici. Mnogi su posjetitelji bili prisiljeni pozvati knjižničara u pomoć dok su se kretali po teškom katalogu, ali nakon što se osoba upozna sa sustavom, popis je bio od velike pomoći, omogućujući korisnicima da brzo identificiraju knjige koje žele i pronađu ih na policama.
Kompjuterizirani katalozi danas su norma u većini knjižnica jer imaju niz očitih prednosti u odnosu na fizičke kataloge, uključujući prostornu učinkovitost, mogućnost pretraživanja s više parametara i mogućnost jednostavnog ažuriranja podacima u stvarnom vremenu.