Operacija koronarne arterije je liječenje koronarne arterijske bolesti (CAD), koja uzrokuje začepljenje jedne ili više arterija koje hrane srce. Koristeći ovaj kirurški zahvat, koronarne arterije se mogu zaobići cijepljenom venom kako bi srce moglo slobodno pumpati krv. Kirurgija koronarne arterije jedna je od najčešćih velikih operacija koje se izvode u industrijaliziranim zemljama. Ova vrsta operacije se također naziva CABG kirurgija, što znači operacija premosnice koronarne arterije.
Koronarna arterijska bolest, ili bolest srca, nastaje kada se arterije koje hrane srce suže zbog nakupljanja plaka. Plak je materijal koji se sastoji od kolesterola, masti i minerala, koji se nakupljaju na stijenkama arterija. Kako se plak nakuplja, arterije postaju otvrdnute i uske, ometajući protok krvi u i iz srca. Ovo smanjenje protoka krvi znači da srce ne može uvijek dobiti dovoljno kisika, što dovodi do vrste boli u prsima koja se naziva angina. Ako se dotok krvi u srce potpuno prekine, može doći do srčanog udara.
Arterije koje su samo djelomično začepljene mogu se popraviti angioplastikom, kirurškim zahvatom u kojem se plak uklanja iz zahvaćenih arterija. Ponekad su arterije toliko teško oštećene da angioplastika nije održivo rješenje. U tim slučajevima može se izvesti operacija koronarne arterije kako bi se zaobišle začepljene arterije. Ciljevi ove operacije su poboljšati sposobnost srca da pumpa krv, smanji simptome koronarne arterijske bolesti kao što je angina, smanji rizik od srčanog udara i omogući pacijentu aktivniji način života.
Operaciju koronarnih arterija provodi kardiotorakalni kirurg u općoj anesteziji. Tijekom ovog postupka, kirurg će ukloniti komad zdrave vene iz drugog dijela tijela; obično će se koristiti vena na nozi. Komad vene se kirurški zašije na začepljenu arteriju kako bi se osigurala premosnica krvi koja ne može proći kroz blokadu. Da biste to učinili, jedan kraj vene je zašiven ispod blokade, a drugi kraj iznad blokade. Cijeli postupak traje otprilike četiri sata.
Nakon operacije koronarne arterije, većina pacijenata ostaje hospitalizirana četiri do šest dana osim ako se ne pojave komplikacije. U oko 25 posto slučajeva pacijenti doživljavaju poremećaje srčanog ritma tijekom prvih nekoliko dana nakon operacije. Ovo je privremeno i smatra se da se javlja kao posljedica fizičkog stresa koji operacija stavlja na srce. Mali broj pacijenata može zahtijevati dodatnu operaciju, obično zbog kontinuiranog krvarenja tijekom razdoblja oporavka.
Nakon što se vrate kući, pacijenti se potiču na promjenu prehrane i načina života kako bi produžili život transplantata i smanjili rizik od daljnjeg začepljenja arterija. Općenito se preporučuje prehrana s niskim udjelom kolesterola, zasićenih masti i trans masti, uz program tjelesne aktivnosti za poboljšanje snage i tjelesne kondicije. Nakon operacije većina ljudi može imati normalan, aktivan način života, uključujući povratak na posao.