Dug kisika je fiziološki fenomen koji se javlja kada netko troši kisik brzinom nego što se može nadomjestiti, što dovodi do manjka kisika što uzrokuje pojačano disanje dok tijelo pokušava nadomjestiti iskorišteni kisik. Klasično, dug kisika nastaje kada ljudi vježbaju, zbog čega ljudi nakon vježbanja teško dišu. Treningom sportaši mogu povećati svoju fizičku izdržljivost, čime se smanjuje stopa nastajanja duga za kisik, što im omogućuje da rade teže i dulje od ljudi koji nisu u dobroj fizičkoj kondiciji.
Brojni čimbenici pridonose razvoju duga za kisik. Da bi mišići dobro radili, moraju biti opskrbljeni kisikom. Kisik se također koristi u proizvodnji ATP-a, tvari koja je ključna za funkciju mišića. Kada se zalihe kisika u tijelu počnu iscrpljivati, ono prelazi na anerobno disanje kako bi napajalo mišiće, uzrokujući nakupljanje mliječne kiseline kao nusproizvoda. Mliječna kiselina može dovesti do grčeva, a jedini način da se ona razgradi je da se oksidira. Ovi čimbenici se kombiniraju kako bi potaknuli tijelo da opskrbi više kisika putem sredstava kao što su širenje krvnih žila, povećanje broja otkucaja srca i pojačano disanje.
Na kraju će ljudi postati umorni do te mjere da više ne mogu vježbati dok se dug ne riješi mirovanjem i dubokim disanjem. Duboko disanje omogućuje tijelu da reoksigenira krv, proizvodi više ATP-a i razgradi mliječnu kiselinu. Nakon određenog razdoblja odmora, bit će moguće ponovno se baviti tjelesnom aktivnošću, iako ljudi mogu otkriti da će se brže umoriti s drugom rundom vježbanja osim ako se potpuno ne oporave.
Ljudi mogu nazvati pojačano disanje koje se javlja nakon teške vježbe kao “dug za kisik” ili “debit kisika”. Drugi preferiraju “kisik za oporavak” ili “prekomjernu potrošnju kisika nakon vježbe”. Kisik nije jedina stvar koju tijelo možda treba nadoknaditi nakon napornog vježbanja; ljudi mogu zahtijevati elektroliti kako bi obnovili ravnotežu elektrolita u tijelu, zajedno s nutritivnom podrškom koja će pomoći njihovim tijelima da stvaraju potrebne neurotransmitere.
Kada dišete nakon vježbanja, važno je duboko i dugo udahnuti kako bi kisik dospio duboko u pluća, iako može biti primamljivo disati brzo jer se tijelo osjeća gladno za kisikom. Polagani, duboki udisaji donijet će više kisika u pluća, vraćajući dug i dopuštajući usporavanju otkucaja srca dok se krvne žile skupljaju do normalne veličine, a potrebni kisik cirkulira tijelom.