Klasifikacijski esej je esej u kojem pisac razvrstava brojne stavke u kategorije. Kategorije mogu biti vrlo specifične i utemeljene isključivo na činjenicama ili mogu biti široke i više određene subjektivnim mišljenjem. Takvi eseji započinju utvrđivanjem predmeta rada i navođenjem kategorija, a zatim nastavljaju opisom svake kategorije i navođenjem primjera. I široke kategorije i primjeri unutar njih trebaju biti jasno povezani jedni s drugima. Odlomak sažetka često povezuje esej na kraju.
Postoje mnoge teme koje se mogu koristiti za esej o klasifikaciji. Pisac bi mogao odlučiti pisati o vrstama ženskih cipela, pasmina pasa ili mjestima za odmor u SAD-u. Ako pišete o ženskim cipelama, kategorije mogu biti ravne cipele, sandale i pumpice. Esej o klasifikaciji pasmina pasa mogao bi grupirati pasmine prema izložbenim klasama, kao što su radni psi, sportski psi i psi. Jedno od mjesta za odmor u SAD-u moglo bi uključivati Floridu, Havaje i New York City.
Nakon što se uspostavi glavna kategorija i potkategorije, pisac će dati primjere za svaku podkategoriju. U primjeru američkog mjesta za odmor, pisac bi mogao navesti Orlando, Miami i St. Augustine kao mjesta za odmor na Floridi. Zatim bi iznio pojedinosti o svakom primjeru, kao što je prisutnost Disney Worlda u Orlandu ili blizina sv. Augustina plaži.
Klasifikacijski esej može biti relativno jednostavan. Na primjer, učitelj u osnovnoj školi može zamoliti malo dijete da grupira predmete iste boje. Dijete bi moglo napisati da su jabuke, vatrogasna vozila i znakovi za zaustavljanje crveni dok su lišće, brokula i trava zeleni. Klasifikacijski esej dodijeljen tinejdžeru vjerojatno bi bio više uključen. Učitelj može zamoliti učenika da uključi mišljenje tako što će takve teme odrediti kao dobre knjige. U ovom slučaju, učenik može grupirati knjige koje voli u žanrove, kao što su misterije, znanstvena fantastika ili književnost, a zatim dati primjere svakog od njih.
Istraživači često objavljuju dugačke, složene radove koji su zapravo vrlo analitički klasifikacijski eseji. Na primjer, profesor koji istražuje učinke određene kemikalije na nerođenu djecu mogao bi svoje nalaze podijeliti na fiziološke i psihološke učinke. Zatim bi mogao dalje klasificirati fiziološke učinke na one koji utječu na rast, one koji utječu na percepciju prostora i one koji utječu na motoričke sposobnosti. U ovoj situaciji uobičajeno je uključiti dio koji objašnjava metodologiju prema kojoj je istraživač prikupio i provjerio svoje nalaze.