Svatko tko je ikada bio zabrinut zbog nadolazećeg testa ili zabrinut zbog upoznavanja nekog novog doživio je neki oblik tjeskobe. Klinička anksioznost se, međutim, odnosi na trajno psihičko stanje koje se očituje nizom fizioloških simptoma. To uključuje nervozu, zabrinutost, probleme sa spavanjem i neke oblike kognitivne disfunkcije, uključujući napade panike ili tjeskobe.
Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD) klinička je dijagnoza pervazivne anksioznosti kod pojedinca. Oni bez GAD-a i dalje mogu doživjeti anksioznost, ponekad tešku, ali ako je stanje izolirano ili rijetko, dijagnoza GAD-a je rijetka. Treba potražiti liječničku pomoć u dijagnosticiranju ili liječenju GAD-a ako stanje uporno remeti kvalitetu života.
Klinička anksioznost može zahvatiti muškarce ili žene, a može početi već u adolescenciji ili se razviti u zreloj odrasloj osobi. Očigledni simptomi su pretjerana zabrinutost ili nervoza, ali i drugi su česti. To uključuje poremećaje spavanja, razdražljivost, probleme s koncentracijom, umor, napetost mišića i nemir, između ostalog. U teškim slučajevima, liječnik bi trebao provesti testove kako bi isključio druga ozbiljna stanja koja mogu oponašati simptome GAD-a.
Liječenje kliničke anksioznosti razlikuje se od osobe do osobe, ovisno o ozbiljnosti stanja. Ne postoji specifičan lijek za kliničku anksioznost, niti postoji specifičan medicinski test koji bi je mogao točno dijagnosticirati. Psihijatar je općenito tip liječnika koji bi dijagnosticirao ili liječio kliničku anksioznost, iako psiholog može imati opsežnu obuku i dovoljno iskustva za to. Bilo koji liječnik može preporučiti promjene u načinu života, psihoterapiju i/ili lijekove protiv anksioznosti. Antidepresivi se često propisuju jer depresija obično prati kliničku anksioznost.
Homeopatski tretmani mogu uključivati analizu nečijeg načina života u upravljanju stresom ili čimbenicima pokretača, kao što su odnosi, posao ili škola. Neki tvrde da prehrana i tjelovježba igraju najveći čimbenik u suzbijanju kliničke anksioznosti. Ostale metode korekcije uključuju trake za opuštanje, vježbe disanja i meditaciju. Osobe s dijagnozom GAD-a općenito bi trebale izbjegavati alkohol, nezdravu hranu ili stanja koja bi mogla izazvati zabrinutost ili stres.
Klinička anksioznost može uzrokovati napade tjeskobe, također zvane napadi panike, koji su epizode ekstremne anksioznosti koje se ne može predvidjeti ili za koje može postojati ili ne mora postojati okidač. Ove epizode obično traju od 5-15 minuta po komadu i mogu biti popraćene jakim drhtanjem. Tijekom napada tjeskobe, osoba može doživjeti osjećaj nadolazeće propasti ili smrti koji je neopravdan okolnostima i koji je neshvatljiv onima oko nje.