Iako gotovo svi povremeno doživljavaju osjećaj tuge, termin klinička depresija koristi se za opisivanje mnogo ozbiljnijeg poremećaja mentalnog zdravlja. Također poznato kao veliki depresivni poremećaj, ovo je stanje karakterizirano razdobljem intenzivne tuge i simptomima kao što su promjena apetita, poremećaji spavanja, poteškoće s koncentracijom, umor, uznemirenost ili gubitak interesa za održavanje odnosa s prijateljima i obitelji. Mnogi ljudi koji pate od depresije također pokazuju znakove anksioznosti i paničnih poremećaja.
Klinička depresija zahvaća oko 16% stanovništva i javlja se među ljudima svih rasa i socio-ekonomskog porijekla. Većina slučajeva se prvi put dijagnosticira tijekom pacijentovih 20-ih godina, iako se ovo stanje javlja među tinejdžerima, kao i starijim odraslim osobama. Više žena nego muškaraca ima dijagnozu depresije, ali neki istraživači vjeruju da se to jednostavno može pripisati činjenici da je veća vjerojatnost da će žene tražiti liječenje za svoje stanje.
Točan uzrok kliničke depresije nije poznat, iako se čini da stanje ima genetsku komponentu. Traumatični događaji kao što su siromaštvo, gubitak posla, seksualno zlostavljanje ili smrt voljene osobe mogu povećati simptome depresije, ali istraživači nisu sigurni uzrokuju li ta stresna iskustva to stanje. Također se smatra da bolest i loša prehrana pogoršavaju depresiju kod određenih osoba, ali potrebno je više studija prije nego što se mogu donijeti točni zaključci.
Klinička depresija se najčešće liječi antidepresivima kao što su Prozac®, Paxil®, Zoloft®, Wellbutrin®, Lexapro® ili Effexor®. Psihoterapija se također često preporučuje u mnogim slučajevima. Iako postoji sve veći broj dokaza koji sugeriraju da tjelovježba, vitamini i biljni dodaci također mogu biti korisni u liječenju depresije, ove alternativne terapije ne bi se trebale koristiti kao zamjena za kvalificiranu medicinsku skrb.
Ako se ne liječi, klinička depresija povećava rizik od alkoholizma i zlouporabe droga. Neliječena depresija također može otežati zdravstvenu skrb osobama koje pate od kroničnih bolesti kao što su bolesti srca ili dijabetes. U vrlo ozbiljnim slučajevima, neliječena depresija može dovesti do samoubojstva.
Manična depresija, također poznata kao bipolarni poremećaj, ponekad se miješa s kliničkom depresijom. Dok oba stanja uključuju osjećaj tuge, osoba koja pati od manične depresije imat će alternativne epizode ekstremne euforije. Ove nestalne emocionalne promjene predstavljaju potpuno drugačiji skup izazova za pacijente kojima je potrebno liječenje.